Tehnologiji je trebalo 100 godina da poveže milijardu mjesta i samo 25 godina da poveže 5 milijardi ljudi.

Za 15 godina na svijetu će biti 50 milijardi povezanih uređaja, piše internetski portal netokracija. Umreženo društvo promjena je jača od prve industrijske revolucije, tvrdi Monika Byléhn iz Ericssona na mariborskom PODIMU. "Nova" paradigma umreženog društva sa sobom donosi nove uzorke ponašanja, novu logiku razmišljanja, nove prilike te nove izazove na koje tek treba potražiti odgovore. Svaki dan umreženi korisnici diljem svijeta objave 2,7 milijardi fotografija na internetu te "udare" 2,7 milijardi lajkova na Facebooku.

Preuzimaju 328 milijardi aplikacija, odgledaju 133 milijuna sati YouTube videa, potroše čak 2,7 milijardi dolara u internetskim trgovinama, a još 13 milijuna dolara podržavajući projekte na crowdfunding platformama. Broj internetskih korisnika povećava se za 700 tisuća svakog dana. U umreženom društvu digitalizacija je sveprisutna i raste eksponencijalno. Dijele se ogromne količine podataka, stvari su pametne i povezane, a korisnici aktivni sudionici. Platforme se temelje na ekonomiji razmjera. Sve je na raspolaganju i "na zahtjev". Dok ICT tehnologije donose društveni, ekonomski i ekološki napredak kroz povećanje učinkovitosti, neprestane inovacije, stvaranje globalne zajednice i dijeljenje novih znanja, postoje i brojni izazovi na koje tek treba odgovoriti, poput budućnosti zapošljavanja, raspodjele bogatstva, koncentracije moći i zaštite privatnih podataka.

Inače, Kompanija Ericsson objavila je Networked Society City Index izvještaj, u kojem je rangirala gradove širom svijeta na osnovu njihove zrelosti na polju informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT), odnosno utjecaja IKT na ekonomiju, društveni i razvoj životne sredine. U izvještaju su dodani novi parametri, poput 4G i online transakcija, u odnosu na prethodne studije. Rezultati istraživanja su pokazali da postoji značajna veza između razvoja IKT i razvoja samih gradova i života njihovih stanovnika.

Na prvom mjestu liste, nalazi se glavni grad Švedske, Stockholm, kojeg prate London i Singapur. Među prvih deset gradova nalaze se i Pariz, Kopenhagen, Oslo i New York. Stockholm je zauzeo prvo mjesto, prije svega, zbog kvalitetne IKT infrastrukture kao i visoke penetracije "pametnih" telefona i razvijene broadband veze. Različite informacijsko-komunikacijske tehnologije osigurava platformu za kolaboraciju između kompanija, javnog sektora i stanovništva, koja stimulira razvoj specijaliziranih i dinamičnih servisa za informiranje.

To omogućava kompanijama i državnim institucijama da efikasno rasporede resurse i ponude zajednička rješenja građanima, koja inače ne bi mogli provesti samostalno. Ericsson Networked Society City Index izvještaj obuhvatio je 31 grad među kojima su: Stockholm, London, Singapur, Peking, Buenos Aires, Kairo, Kopenhagen, New Delhi, Helsinki, Moskva, New York, Seul, Daka, Hong Kong, Istanbul, Jakarta, Johannesburg, Karachi, Lagos, Los Angeles, Manila, Meksiko City, Miami, Mumbai, Oslo, Pariz, Sao Paolo, Šangaj, Sidney, Tajpeh i Tokio.

Hrana u neboderima

Što nas očekuje 2030. godine?

Ericsson predviđa iz današnje perspektive pomalo nevjerojatne trendove koji bi za petnaestak godina trebali biti nešto posve normalno:

• Milijuni ljudi živjet će do 150. godine.
• Hrana će se uzgajati u neboderima.
• Dronovi će preuzeti ulogu dostavljača.
• Nove zgrade kreirat će više energije nego što će potrošiti.
• Učenje stranih jezika više neće biti potrebno.
• Cestama će vladati samovozeći automobili, a autoškole će biti prošlost.
• Zanimanje glumca će izumrijeti, zamijenit će ih animirani umjetnici.
• Virtualne valute sačinjavat će većinu BDP-a.