Susjedna je Ljubljana prije dvije godine proglašena najzelenijom europskom prijestolnicom, zbog čega je godinu nakon bila i domaćinom svečanog proglašenja i dodjela nagrada u kategorijama Zelene prijestolnice Europe za 2018. i Europskog zelenog lista za 2017. godinu.

Radi se o priznanjima koje je Europska komisija (EK) uvela 2008. godine i koja se svake se godine dodjeljuju gradovima predvodnicima ekološkoga življenja koji mogu poslužiti kao uzor i inspiracija drugim urbanim sredinama.

Razlog tome je što je, iako nevelika, Ljubljana u posljednjih desetak godina po pitanju zaštite okoliša i očuvanja prirode učinila dovoljno da podigne kriterije za ostatak Europske unije. S nešto manje od dvije tisuće realiziranih projekata ovaj je grad uspio sanirati prometne gužve, svakodnevne probleme poput predugog čekanja javnog prijevoza, bolje povezati pojedine dijelove grada te na bezbrojne druge načine svojim stanovnicima podići kvalitetu života. 

Više od 60% otpada se odvaja

Osim ušteda u vremenu i novcu, u Ljubljani je značajno smanjeno i zagađenje zraka, dok je gradski centar iz automobilskog i oćenito prometnog središta prenamijenjen u prostor za bicikliste i pješake, a impresivna je i brojka od 542 četvorna metra zelenih površina po glavi stanovnika, ujedno i najviši takav standard u Europi. Užim gradskim centrom prometuju isključivo gradski autobusi i tzv. kavaliri, svojevrsna taksi usluga, što je još jedan od detalja koji je ovaj grad približio kategoriji mjesta poželjnog za život.

Ljubljana se može ponositi i podatkom da čak 60 posto otpada odvajaju, zbog čega su se opet našli u samom europskom vrhu. K tome, otpad se prikuplja ispod razine javnih površina čime su eliminirani svi ili većina neugodnih mirisa – posebno zgodno u ljetnim vremenima, a time se ujedno smanjuje i zaprljanje javnih gradskih površina. 

Zasađeno je preko dvije tisuće stabala, redovito se provode akcije čišćenja gradskih površina, redovito su aktivne i brojne marketinške kampanje kojima je cilj doprijeti do svijesti pojedinaca o važnosti očuvanja okoliša te se cijelo vrijeme apelira na solidarnost s budućim generacijama kojima će se ta ista priroda i okoliš prepustiti.

Da se nije radilo isključivo o trendu i nagradi, najbolje govori nastavak aktivnosti koje Slovenija u smjeru održivog urbanizma i dalje provodi. U kolovozu ove godine EK je odobrila financiranje velikog kohezijskog projekta prikupljanja i obrade otpadnih voda na području u i oko Ljubljane.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Oko 3600 stanovnika općini Medvode i 1100 stanovnika općine Vodice bit će povezano s novim javnim kanalizacijskim sustavom, a što se tiče postojećeg sustava, povećat će se i njegova sposobnost, uzimajući u obzir planiranu povezanost novih korisnika s kanalizacijskim sustavom.

Treća faza istog projekta podrazumijeva i izgradnju kanalizacijskog sustava za komunalnu otpadnu vodu u 39 područja općine Ljubljana. Regulirano i kontrolirano prikupljanje otpadnih voda pridonijet će zaštiti kvalitetnog stanja podzemnih voda, dok će izgradnja kanala značajno smanjiti opterećenje na postojećem središnjem kanalizacijskom sustavu u Ljubljani.

Ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na 111,2 milijuna eura, financirano iz kohezijskih fondova EU, slovenskog državnog te općinskih proračuna.

Ljubljana bilježi i povećanje broja i učestalosti vožnji biciklom. Pored brojnih infrastrukturnih poboljšanja i drugih mjera, taj je rast snažno poduprt kvalitetnim i široko dostupnim sustavom iznajmljivanja bicikala Bicike.

Naime, od njegova pokretanja u svibnju 2011. do 31. lipnja 2017. godine zabilježeno je više od 4,3 milijuna pojedinačnih korištenja, dok su svi navedeni faktori Ljubljanu pozicionirali na osmo mjesto na listi najbiciklističkijih gradova svijeta.

Komunikacija s gradskom vlašću

Također, Ljubljana je omogućila i da se na različitim lokacijama u gradu i okolici, na ukupno 35 izvora pitke vode, mogu bez kupnje dodatnih plastičnih bočica za vodu nadopuniti postojeći spremnici. Osim što se radi o praktičnom načinu za utaživanje žeđi, na jednostavan se način smanjuje prekomjerna i jednokratna upotreba plastične ambalaže.

Priznanja iz različitih europskih institucija i organizacija Ljubljani i dalje pristižu sa svih strana i za različite projekte. Tako je ljubljanska pčelarska staza (Put pčela), otvorena 2015. godine, u ljetnom izdanju URBACT-a proglašena jednim od europskih primjera dobre prakse, baš kao i razne inicijative građana. Inače, URBACT je program europske teritorijalne suradnje s ciljem promicanja i potpore održivog integriranog urbanog razvoja čija je misija omogućiti gradovima da zajednički razviju integrirana rješenja za urbane izazove umrežavanjem, razmjenom iskustava i učenja od njih te utvrđivanjem dobre prakse za poboljšanje urbane politike.

Jedna od najčešće u pozitivnom kontekstu spominjanih je neposredna komunikacija građana Ljubljane s gradonačelnikom i Gradskom upravom putem različitih komunikacijskih kanala – bilo osobno, telefonom, faksom, redovitom ili elektronskom poštom te preko Facebook profila grada Ljubljane.

Početkom lipnja Ljubljana je, zajedno s akcijskim planom za njegovu provedbu, predstavila svoju sveobuhvatnu strategiju prometa – dokument koji naglašava mjere za promicanje održive gradske mobilnosti.

Uređena dječja igrališta i fontane

Predviđa se da će se usvajanjem strategije do 2027. godine realizirati zacrtani cilj da dvije trećine ukupnog gradskog prometa odvija na održiv način – pješice, biciklom ili javnim prijevozom, a samo jedna trećina osobnim automobilom.

Uz to, samo od početka 2017. godine uređeni su brojni gradski i dječji parkovi, postavljeni su kameni temeljci za nekolicinu sportskih i rekreacijskih objekata, uređene su javne gradske površine i fontane, potpisani brojni ugovori za energetsku obnovu zgrada te su održani i brojni festivali i umjetničke aktivnosti koji su uljepšali ljubljansku svakodnevicu.