Iako Hrvatska generalno bilježi napredak u digitalizaciji, a naš ICT sektor kontinuirano raste uz iznimne uspjehe perjanica tog sektora, mala i srednja poduzeća zaostaju u digitalizaciji. Kako bi ohrabrio male i srednje kompanije na jače korištenje novih tehnologija HUP-ICT 28. studenog organizira najveću domaću poslovnu konferenciju za praktične primjere digitalizacije.

Digitalna (R)evolucija ove će godine okupiti više od 700 poduzetnika iz svih sektora gospodarstva i iz svih krajeva dijelova Hrvatske. Ulaz je besplatan i slobodan, a besplatne ulaznice mogu se preuzeti putem Entria. A o temama konferencije i trenutnom stanju digitalizacije u Hrvatskoj razgovarali smo s Miroslavom Kantolićem, članom izvršnog poslovodstva u Ericsson Nikoli Tesli i dopredsjednikom HUP-ICT udruge.

Na koji način konferencija Digitalna (R)evolucija želi potaknuti domaće poduzetnike na usvajanje novih tehnologija te koje će se konkretne teme ili primjeri prezentirati tom prilikom?

Svi lakše usvajamo nova znanja i nove prakse kad iz prve ruke vidimo primjere na koji način se mogu ta znanja i prakse konkretno i primijeniti. To je osnovna ideja konferencije Digitalna (R)evolucija. Želimo svim poduzetnicima u Hrvatskoj pokazati konkretne primjere uspješnih projekata primjene digitalnih tehnologija u različitim sektorima i u tvrtkama različitih veličina.

Važno je naglasiti kako konferencija nije usmjerena samo na tehnološke kompanije nego svim poduzetnicima osobito malim i srednjim kojima digitalizacija procesa uvelike može pomoći u transformaciji poslovanja i povećanju konkurentnosti. Želimo im pokazati zašto su ti projekti pokrenuti, koja su bila očekivanja i na kraju kakvi su bili rezultati i uspješnost iz poslovnog aspekta.

Digitalizacija nije sama sebi svrha, ona mora stvoriti novu vrijednost za kompaniju, bilo kroz olakšavanje poslovanja, smanjivanje troškova ili pak otvaranja potpuno novih poslovnih iskoraka. Upravo na taj način, vrlo konkretno pokazujemo različite primjere digitalizacije, i po tome je ova konferencija zaista jedinstvena.

Tehnologije koje pokazujemo su također vrlo široke, od primjene umjetne inteligencije u poslovanju, preko upotrebe cloud tehnologija pa do robotizacije i raznih drugih.

Možete li pobliže opisati trenutno stanje digitalizacije u Hrvatskoj, posebice malih i srednjih poduzeća, te na kojim područjima zaostaju u odnosu na prosjek EU?

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Iako Hrvatska generalno bilježi napredak u digitalizaciji, a naš ICT sektor kontinuirano raste uz iznimne uspjehe perjanica tog sektora, mala i srednja poduzeća zaostaju u digitalizaciji. S obzirom na iznimno veliki udio koji u ukupnom gospodarstvu imaju mala i srednja poduzeća te na njihovu ulogu da generiraju kreativne iskorake i inovacije u cilju pozitivnog ekonomskog učinka, nužno je ubrzati digitalnu tranziciju u tom segmentu.

Tehnologija je temelj inovacija koja omogućuje iskorake stoga je važno jače potaknuti hvatanje priključka digitalizacije malih i srednjih tvrtki s njihovim konkurentima u EU. Prema posljednjim podacima Eurostata domaće kompanije zaostaju u domeni korištenja poslovnih informacijskih ERP sustava (prema Eurostatu, 2021. u RH 24% kompanija koristi ERP sustave u odnosu na prosjek u EU od 38%).

Zaostajemo i u području primjene poslovnih cloud usluga (Hrvatska je s 39% u donjem dijelu EU ljestvice), po korištenju web prodaje sa 7-8 posto domaće kompanije su u donjem dijelu ljestvice, IoT koristi 23% kompanija, a umjetnu inteligenciju 9% kompanija.

Smatramo da su edukacija, dijeljenje znanja i inspiracija poduzetnika na digitalizaciju kroz konferenciju Digitalna (R)evolucija upravo pravi put da popravimo tu statistiku.

Na koje biste ključne nalaze i preporuke iz nedavno objavljenog Izvješća Europske komisije o stanju digitalnog desetljeća za 2023. o digitalizaciji u Hrvatskoj, posebice ukazali?

Izvješće Europske komisije za 2023. godinu ukazuje na potrebu za ubrzanjem digitalne transformacije u Hrvatskoj. To nije novost, svi smo svjesni da je to kontinuiran posao i da je još velik put pred nama. No, bitno je da bilježimo napredak.

Imamo prostora i trebamo potaknuti dodatne iskorake u svim ključnim dijelovima koje promatra izvješće Europske komisije, a to su digitalne vještine, digitalna transformacija poduzeća, sigurna i održiva digitalna infrastruktura te digitalizacija javnih usluga. Moramo razvijati svaki od navedenih ključnih dimenzija digitalnog kompasa.

Koje strategije ili metode primjenjuje udruga HUP-ICT kako bi smanjila zaostatak u usvajanju tehnologije u Hrvatskoj i podigla svijest o prednostima digitalnih poslovnih rješenja, posebice među manjim tvrtkama?

Udruga HUP-ICT je vrlo aktivna u identificiranju ključnih prepreka ostvarivanja punog potencijala domaćeg ICT sektora, ali i prepreka u povećanju stupnja digitalizacije u Hrvatskoj. Digitalna transformacija je ključna za zadržavanje konkurentske prednosti, pa onda drugim riječima i opstanka u današnjem gospodarstvu.

Neumorno naglašavamo potrebu stvaranja poticajnijeg okruženja za digitalizaciju, kroz izmjene u poreznoj politici prije svega jer su zaposleni u ICT industriji dio globalnog tržišta rada, kroz nužne izmjene regulative oko digitalne infrastrukture, oko snažnije digitalizacije javnih usluga kako za građane tako i za pravne subjekte, oko nužnog poticanja obrazovanja usmjerenog razvoju digitalnih vještina i slično. Radimo i na edukaciji i razmjeni informacija, a kruna u tom dijelu aktivnosti je upravo konferencija Digitalna (R)evolucija.

Kako hrvatska ICT industrija doprinosi gospodarstvu zemlje i kakav potencijal ima za daljnji rast svog udjela u hrvatskom BDP-u, kako je zacrtano u Strategiji digitalne Hrvatske do 2032.?

Hrvatska ICT industrija već godinama raste značajno brže od ostatka gospodarstva i dosegla je udio od 6 posto BDP-a. Strategija digitalne Hrvatske do 2032. godine prepoznala je da taj udio može dosegnuti 13%, čime bi postala jedna od tri ključne industrije za Hrvatsku. ICT industrija ima značajan multiplikativni učinak na gospodarstvo i otvara nova radna mjesta, ne samo iz područja STEM-a.

Osnivanje Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju pokazuje da je svijest o važnosti ICT industrije prepoznata na državnoj razini i vjerujem da svi zajedno možemo jako puno učiniti kako bi dosegli zadane ciljeve.

Što sudionici mogu očekivati o tom aspektu na konferenciji Digitalna (R)evolucija?

Na konferenciji Digitalna (R)evolucija, sudionici mogu očekivati niz prezentacija konkretnih projekata digitalizacije, ali i nekoliko zanimljivih panela na kojima će se pričati o ključnim trendovima koji mijenjaju naše poslovno okruženje.

* Sadržaj omogućio HUP