Kad je u Zagreb došao predstavnik Wellingon Partnersa, jednoga od najvećih i najstarijih investicijskih društava u Europi, Poslovni dnevnik iskoristio je priliku da dozna informaciju više.

Razgovarali smo s Christianom Thalerom-Wolskijem, investicijskim menadžerom koji je u Wellingtonu izravno zadužen za potragu za investicijama u visokotehnološke kompanije u srednjoj i istočnoj Europi.

Što je Wellington Partners, investitora u poznati servis za streamanje glazbe Spotify, privuklo u Hrvatsku?

Hrvatska je dio paneuropskog kruga, a Wellington Partners sebe vidi kao paneuropskog investitora. U posljednjih nekoliko godina zainteresirali smo se posebno za srednju i istočnu Europu, gdje sam od uprave ja najaktivniji. U Hrvatsku sam došao na poziv Zagrebačkoga inkubatora poduzetništva (ZIP) i ovo mi je prvi posjet. No, regija koju pokrivam jako je velika i stoga svake godine idem na jednu turneju. Lani sam tako obišao Sloveniju, Poljsku i Estoniju, a ove sam godine došao u Hrvatsku, a planiram još u Mađarsku, Litvu i Estoniju.

Možemo li reći da iza svakoga slijetanja slijedi barem jedna investicija?

Ne. To nije ni cilj. U Zagreb sam konkretno, kao i u druge gradove u regiji, došao kako bih gradio odnose s institucijama poput ZIP-a. Te su institucije kao svjetionici. One prve mogu signalizirati sceni u ostatku Europe da se kod vas događa nešto posebno i to su signali koje također prati Wellington Partners.

Jeste li već dobili takve signale iz Hrvatske?

Da, tako sam doznao da u Hrvatskoj postoji startup Farmeron. ZIP je u Hrvatsku doveo Seedcamp, a Farmeron je u "pitchingu" na Seedcamp eventu bio jedan od najboljih. Tako sam doznao i kako ovdje ima još obećavajućih startupa. Iz moje perspketive cijela je ova regija naelektrizirana tom dobrom energijom. Lani sam dobre startupe vidio i u Sloveniji, ali i ostatku regije.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Čini li vam se da je hrvatski startup ekosustav dovoljno razvijen da bi bio kvalitetna platforma za razvoj novih startupa?

Mogu reći da je taj ekosustav jako važan i u Hrvatskoj imate niz koraka koji pokazuju da se on sve više razvija. Znači, imate ljude poput Ive Špigela koji s energijom i strašću rade na boljitku startup ekosustava u Hrvatskoj. Imate inkubator poput ZIP-a, imate tvrtke poput Agrokora, Iskona, Erstea i Della, koje žele kroz partnerstva pomoći daljnji razvoj startup ekosustava. Nadalje, imate mlade poduzetnike koji pišu poslovne planove, poslovne anđele koji investiraju i druženja na kojima se poduzetnici mogu povezati.Jasno je da su u Europi Berlin i London po snazi i atraktivnosti svojih startup ekosustava neusporedivi sa Zagrebom, ali važno je da imate infrastrukturu koja će startupima koji nastaju ovdje pružiti prepoznatljivost u javnosti. Tako i mi iz Wellingtona dobivamo informacije o vama.

Koliko su se ti uvjeti za startupe promijenili u posljednjih 15 godina, ne samo ovdje regionalno nego i na razini cijele Europe?

Wellington mnogo ulaže po cijeloj Europi i mogu vam reći da su uvjeti u odnosu na nekadašnje potpuno drukčiji. Da ste prije 15 godine pokretali tehnološki startup, novac ste mogli tražiti jedino od rodbine i prijatelja ili od venture capital fondova starog kova. Danas je situacija posve drukčija. Startupi su postali atraktivna investicija. Zato danas perspektivan tehnološki startup kapital može tražiti od poduzetnika koji je već napravio svoj startup i obogatio se, može se javiti nekom od poslovnih inkubatora i akceleratora, kojih je iznimno mnogo po cijeloj regiji. Kao što vidite, i korporacije su sada otvorene za investicije u startupe. Tu mogućnost su prepoznali i obiteljski biznisi, zatim nova generacija venture capital fondova i konačno dolazi "crowdfund investing", a već je prisutan crowdfounding.

Kako očekujete da će se razvijati u idućem razdoblju?

Za očekivati je još dinamičnije okruženje, jer startup koji je krenuo prije 15 godina trebao je pet milijuna dolara kapitala i dvije godine vremena da na tržište izbaci prvi proizvod. Danas to isto može postići za nekoliko mjeseci s investicijom od 50.000 dolara. To možemo zahvaliti Appleu i Googleu i njihovim appstoreovima.

Proizlazi da su startupi rješenje za nezaposlenost mladih?

Ne bih to komentirao, ali svakako bih rekao da je došlo do promjene načina razmišljanja. Danas startupe osnivaju mahom mladi ljudi, u dobi između 25 i 35 godina, jer biznis danas možete pokrenuti s malo novca. Uzmite u obzir što su ljudi mislili o mladima koji su se prije 15 godina željeli upustiti u osnivanje nekog startupa. Gledali su ih kao čudake.Danas je situacija obrnuta. Izbor vam je ili pokušati nešto svoje i pokazati da ste poduzetni, ili biti nezaposleni. Prije 15 godina izbor je bio ili se zaposliti za dobru plaću u državnoj upravi, bankama i industriji, ili otići u veliki rizik privatnog poduzetništva.

Koliko je taj novi način mišljenja stvarno izražen u praksi?

U Berlinu je u posljednje dvije godine pokrenuto 15 tisuća startupa. To je dvadesetak startupa svaki dan, uključujući praznike, subote i nedjelje. Ne znam kakav je prosjek u Zagrebu, ali ta je dinamika prisutna u cijeloj Europi. Možete je vidjeti ne samo po snazi velikih startup žarišta, kao što su Berlin i London, nego i po razvoju novih, manjih žarišta, kao ovdje. Očekujem da će se u tom smislu situacija dodatno razviti, jer startup ekosustav u Europi je jako fragmentiran. Kad pogledam regiju, žarišta vidim u Zagrebu, Ljubljani, Budimpešti itd. No, to su sve mjesta susreta startupa na nacionalnoj razini. Nedostaju makrožarišta.

Vidite li žarišta i u Srbiji, BiH, Makedoniji i drugim zemljama regije?

Zasad nismo usmjereni na njih jer nam fokus nije na južnom dijelu Europe. Kad pogledate naše investicije, primijetit ćete da smo dosta prilika pronašli u Berlinu, Londonu i Stockholmu.

Kako neki startup iz Hrvatske može postići dobiti investiciju od Wellington Partnersa?

Ne bih preporučio da svoj poslovni plan samo pošalju na našu mail. Ne zato što me možda ne zanima nego zato što ga gotovo sigurno neću pročitati. Godišnje na mail primimo 1800 vrlo kvalitetnih ponuda za investicije u visokotehnološke startupe. Vjerujte, nemoguće je prolčitati sve te poslovne planove. Znači, svakako trebate dobar poslovni plan i dobar tim, i naravno, morate nam ga dostaviti. No, ako želite da vas primijetimo, najbolje što možete napraviti jest da dobijete preporuku od ljudi kao što je Ivo Špigel. Znači, ako vas on preporuči, onda to ima težinu. Drugi je način da se potrudite i uđete na neki pitching ili event na kojem sam jedan od sudionika. Trećeg načina u pravilu nema.

Savjetujete li timovima da odu u Berlin ili London nakon što u njih investirate?

Ne. Ako netko želi ostati i raditi iz Zagreba, mi mu nećemo reći da ide bilo gdje drugdje. No, praksa pokazuje da su veća žarišta ujedno magneti za uspješne startupe. Znači, ako ste na putu uspjeha, velika je vjerojatnost da ćete se u nekom trenutku preseliti u veći centar. To ne znači da će otići cijeli tim, jer možda je ne samo ekonomski, nego i zbog talenata, isplativije ostati u Zagrebu, pa ćete ovdje zadržati programere i možda većinu ostalog tima. Žarišta poput Berlina, Londona i Stockholma zanimljiva su samo stoga što privlače talente. Zato je izazov uspješnih startupa "ostati baja u svom selu", onaj kojem svi talenti žele doći raditi, ili postati još jedan perspektivan startup u moru sličnih igrača, što je situacija kakvu ćete zateći, primjerice, u Berlinu. Tamo je mala vjerojatnost da ćete biti 'baja' kod kojeg će htjeti raditi svi talenti. No, to i dalje ne znači da se šef, odnosno osnivač, neće ionako preseliti u London.

S prvim prihodom i prodavač

Ulažete li isključivo u timove koji imaju inovativne proizvode?

Ne, inovacije promatramo s poslovnoga stajališta. Ako pogledate Zendesk, u koji smo također uložili, vidjet ćete da su oni naglasak stavili na kvalitetu usluge i uspjeli zahvaljujući tome. Naravno, uložili smo i u Hailo, mobilnu aplikaciju koja povezuje putnike i taksi prijevoznike, koja je postala hit zbog odličnoga korisničkog iskustva.

Kad bi startup trebao zaposliti prodavača?

Čim ostvari prvi prihod, treba početi o tome razmišljati. To mora biti netko tko je već vodio timove, koji je prodavao i tko zna kako "skalirati" biznis od nekoliko stotina na nekoliko milijuna prihoda.

Pratite li timove koji skupljaju novac kroz crowdfunding?

Mislim da je za timove koji na taj način skupljaju novac podjednako važno da dio novca prikupe i od poslovnih anđela ili pak drugih investitora. To bi, barem meni, bio znak da vrijedi razmotriti ulaganje u takav poslovni pothvat.