Fond za transfer tehnologija vrijedan 40 milijuna eura uskoro bi trebao početi s radom, neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik. Službenu potvrdu njegovog pokretanja, međutim, nismo uspjeli dobiti. Iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) samo šturo odgovaraju da Europski investicijski fond (EIF) provodi proces odabira društva za upravljanje budućim fondom.

”Proces odabira nakon kojeg slijedi osnivanje fonda još nije okončan”, kratko nas informiraju. Iz EIF-a, koji je javni poziv za odabir društva objavio u kolovozu 2021., a koji je zatvoren još u listopadu iste godine, nisu odgovorili na naš upit.

Tako smo ostali uskraćeni za detaljnije informacije o tome gdje je zapelo s osnivanjem Fonda koji je, prema najavama, trebao biti pokrenut u prvoj polovici prošle godine, a koji je iznimno važan za hrvatsku i slovensku znanstvenu zajednicu.

Njime će, naime, biti financirani projekti komercijalizacije inovativnih tehnoloških i znanstvenih rješenja sveučilišta, istraživačkih instituta i centara koji su u fazi “Dokaza o konceptu”.

A proces je osnivanja Fonda, koji je operativan u većini europskih zemalja, počeo još u srpnju 2021. kada su EIF, HBOR i Slovenska izvozna i razvojna banka (SID) potpisale ugovor o uspostavljanju prve regionalne platforme za njegovo pokretanje.

Tada je najavljeno da će EIF uložiti 20 milijuna eura, a HBOR i SID po 10 milijuna. Inovativnim projektima hrvatskih znanstvenika tako bi uskoro, barem se nadaju, na raspolaganju trebalo biti najmanje 15 milijuna eura.

Poseban je značaj ovoga fonda rizičnog kapitala što bi trebao pridonijeti većoj suradnji znanosti i gospodarstva, a što je velika boljka hrvatskog inovativnog sustava. Hrvatska je, naime, po broju patenata u europskom prosjeku, međutim, po njihovoj primjeni u gospodarstvu na samom smo dnu.

Ne čudi stoga da znanstvena zajednica već pomalo s nestrpljenjem čeka osnivanje i prva ulaganja iz Fonda za transfer tehnologija.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Investicijski fond koji će ulagati u transfer tehnologije i financirati komercijalizaciju inovativnih i znanstvenih rješenja za nas na FER-u dolazi u savršeno vrijeme, kaže Matija Srbić, voditelj deep-tech venture buildera Nuqleusa, sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Riječ je o novom programu za razvoj visokotehnoloških (deep-tech) startupa u koji je u prosincu prošle godine transformiran poznati FER-ov startup inkubator SPOCK.

Cilj je Nuqleusa, objašnjava Srbić, povezati znanstveno-istraživačke institucije, industriju i startup ekosustav radi udruživanja snaga u komercijalizaciji rezultata znanstvenih istraživanja. Novi će program FER-a nuditi edukacijsku i mentorsku potporu, ali ne i financijsku. Tu bi rupu trebao popuniti upravo Fond za transfer tehnologija težak 40 milijuna eura.

”Dolazak takvoga fonda od velikog je značaja za naše aktivnosti i nudi onu komponentu u procesu razvoja deep-tech startupa koja našem programu trenutačno nedostaje. Takve inicijative koje omogućavaju značajna ulaganja u visokotehnološka rješenja svakako će potaknuti još veći broj istraživača i znanstvenika da se odvaže i pokušaju napraviti uspješan transfer tehnologije iz laboratorija u stvaran svijet”, napominje Srbić.

Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u 2022. godini razvijen je najbrži silicijski bipolarni tranzistor na svijetu/Ž. Hladika/PIXSELL

Nedostatak opcija
Osnivanje je Fonda, dodaje, posebno važno jer je u komercijalizaciji inovacija koje dolaze sa sveučilišta nedostatak kapitala ogroman problem.

”Ulaganja u komercijalizaciju inovacija su visokorizična i odbijaju većinu ‘generalnih’ investicijskih fondova. Većina investicijskih fondova aktivnih na području Hrvatske ulaže u startupe nakon što postoji nešto vrlo konkretno i opipljivo.

U procesu komercijalizacije rezultata znanstvenih istraživanja dolazak do te faze najčešće traje znatno dulje i zahtjeva znatno veća ulaganja nego kod generalnih startupa. Upravo zato većina inovacija završi u tzv. tehnološkoj dolini smrti”, objašnjava Srbić dodajući da bi upravo Fond za transfer tehnologija mogao popuniti tu prazninu.

Važnost njegovog osnivanja naglašava i Vlatka Petrović, voditeljica Ureda za transfer tehnologije te o.d. privremenog voditelja Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

”Postojanje takvog Fonda značajno će pomoći i istraživačkim organizacijama i uredima za transfer tehnologije jer smo dosad u razgovoru s istraživačkim timovima često bili suočeni s nedostatkom opcija koje ciljano financiraju prijelazne korake u izlasku na tržište”, ističe Petrović.

Napominje pritom da imaju velika očekivanje da će Fond omogućiti financiranje razvoja i komercijalizacije onih projekata koji mogu pokazati ozbiljan potencijal za komercijalizaciju, ali im treba dodatno ulaganje da bi mogli razviti i poslovni model i tehnologiju tako da privuku druge investitore ili poslovne partnere.

”Prema najavama, Fond bi trebao ići nekoliko koraka dalje – kroz inicijalna ulaganja u projekte da bi se validirao tržišni potencijal, ali i kroz značajnija ulaganja u spin off tvrtke koje bi dalje razvijale i komercijalizirale tehnološka rješenja”, otkriva Petrović dodajući da detalji ipak još nisu poznati jer će ih definirati izabrani upravitelj Fonda.

U ovom trenutku, dakle, nastavlja, “možemo biti oprezno optimistični da će se nedostatak sredstava za razvoj i transfer tehnologije moći i lokalno prebroditi”. Razlog za oprezni optimizam, osim u Fondu za transfer tehnologija, leži i u instrumentu Ministarstva znanosti i obrazovanja “Dokazivanje inovativnog projekta”, a koji je nakon duge pauze, objašnjava Petrović, ponovno otvoren i za istraživačke organizacije.

Matija Srbić; Vlatka Petrović; Boris Golob

Partnerstvo sa sveučilištima
Boris Golob, direktor Step Ri-a, znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci, nada se “stvaranju čvršćeg partnerstva između Fonda i Sveučilišta kako bi zajedno usmjerili znanstvenike u stvaranje inovacija. Fond će, nadam se, postati i katalizator suradnje znanstvene zajednice s industrijom”. Napominje i da je ova godina pravi trenutak da se krene.

”Nažalost, ne mogu reći da je jako dug red onih koji su spremni i čekaju na investiciju koja će im omogućiti lansiranje njihove inovacije na globalno tržište. No da ih ima – ima ih”, ističe Golob.

Kako objašnjava, vrijedne inovacije u pravilu nemaju problem s pronalaskom kapitala. Ono što je uz kapital nužno, ističe, osim inovativnosti, je i poslovna kompetentnost. A upravo toga u domaćoj znanosti nedostaje.

”Znanstvenu zajednicu ne treba optuživati i smatrati krivom za taj problem. Sustav je izolirao znanstvenike od tržišta i poduzetništva i sada se ne trebamo čuditi da im nedostaju osnovna poduzetnička znanja koja su preduvjet za stvaranje tehnoloških inovacija iz znanosti”, ističe.

Fond bi stoga, smata, trebao biti platforma za kompetitivnu selekciju inovacija koje na tržištu žele primijeniti znanstvene spoznaje. U konačnici, ističe Golob, trebao bi omogućiti da se naša znanstvena zajednica “inkubira” i s vremenom osposobi za natjecanje na EU, odnosno globalnoj razini.

Pokretanje bi Fonda za transfer tehnologija trebalo, dakle, doprinijeti pokretanju značajnih promjena u suradnji znanosti i gospodarstva, a time i podići inovativnost gospodarstva i društva na višu razinu.