Proljetna sjetva ranog krumpira i ostalih poljoprivrednih kultura u Hercegovini ove će godine biti prepolovljena jer su proizvođači, koji se još nisu oporavili od posljedica pandemije, zbog poskupljenja onemogućeni u nabavi sjemena i gnojiva, koja su skuplja i do 300%.

Alen Sabljić, inženjer agronomije koji se bavi vinogradarstvom i uzgojem voća i povrća na svom OPG-u u mjestu Bivolje Brdo kod Čapljine, ističe da su pandemija i poskupljenja mineralnih gnojiva, kao i nerazumijevanje vlasti proizvođače stavili na muke.

Na selu ostaju samo stariji ljudi
“Prošle je godine proljetni mraz uništio voćnjake, a velika suša je smanjila urod povrća i grožđa. Ove godine pojavili su se novi problemi, poskupljenje dušičnih gnojiva za 300% kao i osnovnog NPK gnojiva za 50%, a nafta je skuplja za pola marke po litri. Takva poskupljenja mi proizvođači ne možemo podnijeti i sigurno će sjetva mladog krumpira kao i ostalih kultura biti značajno smanjena, čak i prepolovljena”, upozorava Sabljić.

Baviti se proizvodnjom hrane, prema njegovim riječima, nezahvalan je posao zbog čega sve više plodnog zemljišta ostaje neobrađeno, dok njegovi vlasnici odlaze na rad u druge zemlje napuštajući BiH, a vladajuće strukture sve samo nijemo promatraju.

“Loša porezna politika, neadekvatna raspodjela poticaja i nedostatak plana razvoja i strategije osnovni su problemi u BiH. Neke zemlje su trenutačno ukinule PDV za repromaterijal koji se koristi u poljoprivredi jer žele pomoći domaće proizvođače i smanjiti uvoz hrane.

A mi smo svjedoci stalnog rasta cijena, i to posebno hrane. Kod nas to divljanje cijena nitko ne kontrolira, a kamo li da se pokuša zaštiti domaćeg proizvođača”, objašnjava Sabljić za portal Klix.ba.

“Mještani idu u inozemstvo ili prema urbanim sredinama da bi osigurali egzistenciju. Kuće se zaključavaju ili postaju vikendice, te ostaju samo stariji ljudi”, dodaje Sabljić.

Ahmed Džubur, predsjednik Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, godinama upozorava na takav scenariji.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prema njegovim riječima, zbog novonastale situacije traži se povećanje sredstava za poljoprivredu u odnosu na ono što je planirano.

“Prošle godine je vlada FBiH za poljoprivredu izdvojila 87 milijuna KM (oko 44,4 mil. eura), a ove godine je prijedlog da to bude 101 milijun (oko 51,6 mil. eura), ali tražimo da se u skladu s ovim velikim rastom cijena poveća na 150 milijuna KM (oko 76,6 mil. eura), kako bi poljoprivrednici lakše platili sve troškove”, kaže Džubur.

Preveliki uvoz hrane
On ističe da je problem i to što je u BiH sada teško nabaviti gnojivo jer ga tvornica u Lukavcu do daljnjeg neće proizvoditi zbog ukinute okolišne dozvole. A na razini EU došlo je do smanjenja proizvodnje što je dovelo do velikih poskupljenja.

Prema njegovim riječima, Federalna vlada mora početi ozbiljno shvaćati agrar. U posljednje dvije do tri godine bilo je određenih pomaka, međutim nedovoljnih jer BiH uvozi 80% hrane.

Koliko je takvo stanje opasno pokazala je pandemija koronavirusa kada FBiH nekoliko dana nije imala žita za prehranu stanovništva.