Proljetna sjetva ove godine u Bosni i Hercegovini neizvjesna je zbog rekordne cijene mineralnog gnojiva. Veliki rast cijena gnojiva počeo je prošle godine, kao posljedica poskupljenja sirovina potrebnih za proizvodnju, prije svega plina.

Situacija je pogoršana invazijom Rusije na Ukrajinu, budući da su te zemlje važni izvoznici gnojiva. Povećanje cijena poljoprivrednih proizvoda gotovo je neizbježno, piše Radio Slobodna Europa (RSE).

Moguć veliki pad prinosa
Tako je Zumra Arnautović, koja uzgaja povrće u Visokom, u siječnju 25 kilograma dušičnog gnojiva platila oko 23 eura dok je ranijih godina stajalo oko osam eura.

“Treba početi sjetva i što sada raditi? Imam dobre mušterije, ali to će me koštati”, kaže Arnautović. Naime, Zumra strahuje da će jedini izlaz biti povećanje cijene povrća, kako bi sjetva bila isplativa. No svjesna je da će u tom slučaju izgubiti kupce koji će to doživjeti kao dodatni udar na kućni proračun.

Poljoprivrednik Ranko Sarajlić iz Gradiške, kaže da je gnojivo poskupjelo za više od 300 posto od prošle jeseni. On na 300 hektara uzgaja pšenicu, koju je posijao prošle jeseni, a u sljedećih mjesec dana planira sjetvu soje i kukuruza.

“Tona mineralnog gnojiva stoji od 750 do 1000 eura i to je povijesni maksimum. Srećom, imamo i stočarsku proizvodnju, pa dobar dio zamjenjujemo stajskim gnojivom”, kaže Sarajlić.

Bosna i Hercegovina je prije nekoliko dana zatražila od Turske da razmotri mogućnost dostave 50.000 tona mineralnih gnojiva na tržište BiH.

“Nadamo se pozitivnom odgovoru. Stanje na terenu prilično je alarmantno, zbog čega nastojimo usvojiti rješenja koja će omogućiti provođenje redovnih agrotehničkih mjera”, rekao je Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH,.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ministarstvo je pripremilo i odluku o ukidanju carinske stope, koja iznosi pet posto, na uvoz mineralnih gnojiva iz zemalja s kojima BiH nema potpisan ugovor o slobodnoj trgovini. Treba je odobriti Vijeće ministara BiH, a odnosila bi se na razdoblje od godinu dana i 100.000 tona mineralnog gnojiva.

Rusija je, s druge strane, 4. ožujka zaustavila izvoz mineralnog gnojiva. Stojan Marinković, predsjednik Saveza poljoprivrednih proizvođača RS, ističe da se i sirovine za proizvodnju gnojiva većinom uvoze iz Rusije i Ukrajine.

“Imat ćemo velikih problema i sjetvu bez mineralnih gnojiva. To znači veliki pad prinosa, poskupljenje ili nestašicu određenih kultura, te pad stočnog fonda”, kaže Marinković.

Udruženja poljoprivrednika u BiH traže da vlasti poduzmu konkretne korake za zaštitu domaće proizvodnje. Predlažu subvencioniranje, smanjenje trošarine na gorivo, te pronalaženje zemalja koje bi BiH opskrbile mineralnim gnojivom po prihvatljivijim cijenama.

RS donijela paket mjera
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, upozorava da će bez mineralnih gnojiva proizvodnja podbaciti.

“Sada je ključna prihrana i treba što prije doći do sredstava da bi imali normalnu količinu žitarica i povrća. Ako se to ne uradi, imat ćemo podbačaj u proizvodnji”, kaže Bićo.

U Ministarstvu poljoprivrede RS ističu da je njihova vlada reagirala na krizu paketom mjera, za šta je izdvojeno oko pet milijuna eura.

FBiH još nema usvojeni proračun za ovu godinu. To znači da nisu operativna niti redovna sredstva za poljoprivredu koja su planirana u iznosu od oko 53 milijuna eura.

BiH je prošle godine uvezla mineralno gnojivo vrijedno oko 32 milijuna eura, najviše iz Hrvatske, Srbije, Mađarske, Slovenije i Italije.