Naknadu za zamjenu prava korištenja u pravo vlasništva nad građevinskim zemljištem treba ukinuti, jer nije ispunila svoju svrhu, ocjenjuje srpska Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED).

Prema podacima Ministarstva građevinarstva, od 2015. do 2019. na ime naknade za zamjenu naplaćeno je samo 7 milijuna eura, a čak 5000 hektara građevinskog zemljišta stoji neizgrađeno jer ulagači ne žele ponovno platiti za zemljište koje su već jednom kupili, objavljeno je u novom NALED-ovom izvješću.

Koliko je investicija propušteno zbog te zamjene, pokazuje istraživanja NALED-a koje obuhvaća i 13 kompanija za koje se očekuje da za naknadu za zamjenu plate 3,2 milijuna eura. Budući da ih visina naknade, koja iznosi oko 75.000 eura po hektaru, ne potiče da to urade, država gubi ulaganja od čak 67 milijuna eura, kao i zapošljavanje brojnih radnika na projektima.

Dugotrajna procedura

“U postupak zamjene najčešće su ulazile domaće kompanije koje se, osim visine naknade, žale i na nejasne odredbe o obračunu naknade i dugotrajnu procedure”, kaže Nikola Lapčević, potpredsjednik Saveza za imovinu i investicije NALED-a i direktor pravnog sektora Erste banke.

Na primjer, kako dodaje, jedna srpska tvrtka u postupku zamjene ima oko tri hektara zemljišta vrijednog oko 300.000 eura, a za zamjenu treba platiti čak milijun eura.

“Iako su podnijeli zahtjev za zamjenu, on nije riješen gotovo četiri godine i blokira im ulaganje od pet milijuna eura i zapošljavanje 50 radnika”, navodi Lapčević.

Obveznici plaćanja zamjene su tvrtke koja su zemljište stekla u procesu privatizacije, kroz stečaj ili izvršni postupak. Osim što na temelju prava korištenja ne mogu dobiti građevinsku dozvolu, ograničeni su i pri pokušaju dobivanje kredita ili bankarskog jamstva jer zakonski nisu vlasnici zemljišta.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Drugi zemljište dobili besplatno

Njihovo zemljište zbog tih ograničenja gubi na vrijednosti, a posebno ga ne žele kupiti strani ulagači jer ne razumiju što znači pravo korištenja zemljišta i zašto se mora zamijeniti.

Predstavnici lokalnih samouprava u anketi NALED-a kao problem s konverzijom istaknuli su nepreciznosti u zakonu oko utvrđivanja tko je obveznik naknade, način utvrđivanja njene visine i prava na smanjenje. Također, kažu da je zainteresiranost poduzetnika za pokretanje postupka zamjene vrlo mala.

U gradovima i općinama dodaju da su im kapaciteti za obradu zahtjeva mali i da je postupak potrebno pojednostaviti i automatizirati. “Zahtjevom da plate naknadu za zamjenu da bi na svom zemljištu mogli graditi, od poduzetnika se traži da ga praktički ponovno kupe. Posebno su nezadovoljni time što su stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na investitore koji su zemljište dobili besplatno”, ističe Lapčević. On ocjenjuje da, budući da nema ekonomskog opravdanja za ulaganje u zemljište za koje je potrebno platiti naknadu, ne isplati se niti njegova prodaja, a kako ne postoji obveza zamjene, na vlasničku transformaciju u Srbiji može se još dugo čekati. “Zato jedino rješenje vidimo u omogućavanju besplatne zamjene za sve”, zaključio je Lapčević.