Pored standardnih zahtjeva koji se svode ili na veća davanja države ili umanjenje troškova koji se svode na ad hoc mjere, ovoga puta se tijekom prosvjeda poljoprivrednika u Srbiji pojavio i jedan sustavni zahtjev poljoprivrednika koji su prosvjedovali – za uređenjem robnog tržišta, odnosno burze.

Trgovina derivatima
Naime, sudeći prema izjavama nekih od organizatora protesta, zahtjev je da se omogući terminska prodaja poljoprivrednih proizvoda, odnosno žitarica, po uzoru na Budimpeštu i Pariz. Za razliku od Produktne berze u Novom Sadu, na kojoj se odvija spot kupoprodaja, odnosno gdje se kupci i prodavatelji pronalaze i odmah se obavlja transakcija, terminsko tržište je nešto sasvim drugo.

Po definiciji terminsko ili buduće tržište je vrsta financijskog tržišta na kojem se ekonomske pravne osobe, tržišnim ugovorom, obvezuju na isporuku određene količine neke robe u budućnosti. Na ovom tržištu trguje se financijskim derivatima, tzv. futuresima.

Prema riječima stručnjaka, na terminskoj burzi trguje se papirima, a ne robom. Kako kaže Žarko Galetin, agroanalitičar i nekadašnji direktor Produktne berze, ti papiri promijene na stotine ili tisuće ruku i na kraju zapravo često ni ne dođe do promjene vlasništva nad robom. Goran Živkov, konzultant u SEEDEV-u, ističe da na svijetu samo Robna burza u Chicagu (CBOT) funkcionira kao prava terminska burza.

“Čak ni burza u Parizu u koju je toliko uloženo ne funkcionira kako bismo željeli. Isto je pokušavano u Budimpešti, ali mali postotci ukupne trgovine se odvijaju derivatima. Ako nisu mogli oni, ovi zahtjevi za terminskim tržištem u Srbiji mi djeluju kao utopija. Za to su potrebne institucije, prije svega burzanske, pa onda osiguranje i najvažnije povjerenje”, napominje Živkov.

On smatra da bi bolje bilo da Produktna berza napravi dobar softver koji bi bio jeftiniji i bolji od konkurentnih platformi koje su se pojavile i već povezuju kupce i prodavatelje mnogo jeftinije nego što to sada radi Produktna berza. U cijeli proces potrebno je uključiti i “uvezati” Produktnu berzu u Novom Sadu, Beogradsku burzu (kapital), Komisiju za vrijednosne papire, Središnji registar i Ministarstvo financija, rekla je za 24sedam. v.d. direktoricae Produktne berze Branislava Stojakov.

“Ono što su prepreke su dvije stvari: financijska prepreka i kapacitet tržišta. Naime, razvoj robno podržanog terminskog trgovanja zahtijeva razvoj novog informacijskog sustava i sustava garancija, za što su u startu potrebna velika sredstva kako bi zaživjelo u punom kapacitetu, a kako bi se osigurala sigurnost tržišta, a prije svega sudionika na tržištu”, ističe Stojakov.

Robni zapisi
Galetin ukazuje da bi poljoprivrednicima daleko više značilo da se provodi Zakon o javnim skladištima i sistem robnih zapisa, koji postoji, ali je zapostavljen.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

“To što se taj zakon ne primjenjuje ide u korist velikim otkupljivačima koji manipuliraju tržištem. Taj zakon uspostavlja jasan i javan sistem skladišta koji daje sigurnost proizvođačima, da kada ostave robu u skladište, mogu u svakom trenutku da raspolažu svojom robom”, objašnjava Galetin.

I Živkov smatra kako davanje subvencija za skladištenje, nalik “storage aid” u Europskoj uniji bilo dobro rješenje za poljoprivrednike.