Urod malina u Poljskoj, Čileu i Ukrajini ove je godine podbacio, što stvara priliku za bolji plasman BiH bobičastog voća na inozemno tržište. Voćari poručuju da je postojeći potencijal potrebno adekvatno iskoristiti, piše portal Klix.ba.

Brojni problemi u malinarstvu prije nekoliko godina su kulminirali masovnim odustajanjem voćara od uzgoja. Međutim, prošla godina je pokazala da se prilike poboljšavaju te su oni koji su ostali vjerni malinama mogli dobro zaraditi. Sada je otvorena mogućnost za dodatni napredak BiH voćara, budući da je potražnja za malinama povećana.

Očekuju dobru cijenu

“Malina je u protekle dvije godine vrlo tražena na globalnom tržištu, a otkupljivači su povećali svoje rashladne kapacitete. Prema informacijama kojima raspolažem taj trend će se nastaviti u sljedeće dvije godine”, kaže Dario Grgić, zamjenik predsjednika Grupacije proizvođača maline Tuzlanskog kantona.

Pozitivne najave već bude zanimanje kod novih uzgajivača, a Grgić ističe da je za BiH malinare važno održati kontinuitet proizvodnje.

“Klimatske promjene su jedan od izazova s kojima se susrećemo, ali struka nalazi rješenja i danas imamo preparate koji pomažu opstanku maline na minus pet stupnjeva. Ako ne bude nepredviđenih okolnosti vjerujem da će nam ova godina biti uspješna kada je riječ o prinosima, ali i cijeni”, navodi Grgić.

Trend masovnog širenja i sađenja novih malinjaka zaustavljen je na području Srebrenice, a oni koji su i dalje ostali u toj proizvodnji prošle godine su bili zadovoljni. Sve maline iz hladnjača prošle godine su pronašle put do kupaca, što dokazuje da potražnja raste.

“To stvara nadu da bi cijene ove godine mogle biti solidne. Mislim da će biti iznad tri marke (oko 1,5 eura) za kilogram, što nije loše za proizvođače”, rekao je Ivan Todić, direktor Opće poljoprivredne zadruge Srebrenica.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prema njegovim riječima, problem je u malinarstvu nedostatak strategije koju bi podržala država, ali i sami proizvođači. Kako objašnjava, ovisno o cijeni proizvođači se samoinicijativno odlučuju za uzgoj te je u određenom razdoblju nastala hiperprodukcija koja je dovela do pada potražnje i propadanja voća.

Treba uključiti stručnjake

“Oni koji su ranije odustali neće ponovno ulagati, a one koji su nastavili država treba stimulirati stručnom i savjetodavnom pomoći, uz izradu strategija po regijama. Prije svega, treba se uključiti struka kako bi proizvodnju podigla na višu razinu jer imamo mnogo ljudi koji se bave uzgojem malina na niskoj razini”, objašnjava Todić.

Proizvodnja malina u BiH ranijih godina gotovo je u potpunosti bila izvozno orijentirana, a plasirana je na tržišta Europske unije, ali i Srbije, inače najvećeg proizvođača malina u regiji, koja se također bavi plasmanom BiH voća na druga tržišta.

Prema riječima Nedžada Biće, predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH, uzgoj maline jedna je od strateških proizvodnji u BiH. Zbog toga država, ali i entiteti, trebaju izdvojiti znatno više sredstava za poticaje, ali i stvaranje strategije.