Tvrtka Bionatur Ekopro iz Laktaša (RS) još 2018. imala je plan da sa stranim ulagačem pokrene uzgoj i preradu industrijske konoplje, a u međuvremenu broj takvih tvrtki je porastao, ali posao još nisu počeli.

Zakon omogućava uzgoj industrijske konoplje s ciljem proizvodnje vlakna, sjemena za prehranu životinja, daljnjeg razmnožavanja i prerade sjemena, za što je tvrtka iz Laktaša i namjeravala uzgajati.

Međutim, uvoz sjemena za tu proizvodnju nije im dopušten, iako za to postoji zakonski temelj, piše Radio Slobodna Europa.

Ne može u BiH, može u Srbiji

“Početkom 2020. već je bilo 12 tvrtki koje su podnijele zahtjev za uzgoj i preradu industrijske konoplje, ali još niti jedna nije dobila dozvolu“, kaže Jovan Pavlović, vlasnik tvrtke Bionatur Ekopro.

U Europskoj uniji dopušten je uzgoj i proizvodnja industrijske konoplje koja sadrži manje od 0,2 posto psihoaktivne tvari THC. U Hrvatskoj i Srbiji uzgaja se ta vrsta konoplje, a u Sjevernoj Makedoniji i indijska konoplja (s daleko višim postotkom THC-a) za medicinske svrhe.

Neuspjeh u BiH natjerao je Jovana Pavlovića da posao pokrene u Srbiji. “Tamo sam se povezao s proizvođačem koji ima gotovo 200 hektara industrijske konoplje. Srbija ima oko 1000 hektara prijavljenih za uzgoj takve konoplje”, objašnjava Pavlović.

S druge strane, u BiH je pravnim i fizičkim osobama uzgoj industrijske konoplje dopušten prema Zakonu o sprečavanju i suzbijanju zlouporabe opojnih droga, usvojenim 2006. Neke od sorti nalaze se i na popisu sjemena koje se smije uvoziti.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

“Međutim, u praksi to ne funkcionira”, kaže Đurica Antonić, vlasnik tvrtke Agricola Trade iz Srpca, koja je registrirani uvoznik sjemena.

“S tvrtkom Bionatur Ekopro uspostavio sam suradnju za uzgoj i preradu industrijske konoplje u općinama Srbac i Laktaši. Sredinom 2018. već smo podnijeli upite za dobivanje dozvole za uvoz sjemena.

To je sjeme na popisu sorti u BiH od 2011. godine. Iako smo u travnju 2019. dobili i dozvolu za uvoz od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RS, do toga nije došlo”, kaže Antonić.

“Goran Perković, direktor Uprave za zaštitu zdravlja bilja BiH, odbio nam je uvoz sjemena sorte Helena s objašnjenjem da je riječ o psihoaktivnim tvarima. To je potpuno nelogično jer se ta ista vrsta konoplje nalazi na sortnoj listi BiH”, kaže Antonić.

Rješenje u novom pravilniku

“Kada je riječ o sjemenu, imamo osam sorti konoplje koje su upisane u sortnu listu BiH, a mi kao nadležno ministarstvo izdajemo dozvolu za uvoz. Tzv. D dozvolu, koja je potrebna za carinu, izdaje Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja koja se nalazi u sklopu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH”, kaže Saša Lalić, načelnik Odjela za biljnu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

On navodi da bi novi pravilnik, usvojen u prosincu 2020., a koji je djelomično usklađen s europskom regulativom, trebao stupiti na snagu početkom 2021. “Svaki poljoprivredni proizvođač koji se obrati našem ministarstvu, a ispuni uvjete u skladu s novim pravilnikom, ne bi trebao imati problema. Od nas će dobiti odobrenje i dozvolu za uvoz sjemena”, dodaje Lalić.

U Federaciji BiH još nema niti zakonskog temelja za uzgoj konoplje. “Kolegama iz Ministarstva poljoprivrede FBiH predložili smo da se djelomično ili potpuno uskladimo i preporučili smo im da pogledaju kako smo mi to uradili”, kaže Lalić.