U Njemačkoj ili Francuskoj stočarstvo ima više od 60 posto udjela, a u Srbiji upola manje.
Stočarstvo je motor razvoja cijele poljoprivrede, izjavio je za RTS profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu Dragan Stanojević, koji je iznio podatak da je njegov udjel u poljoprivredi u Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj više od 60 posto, dok je u Srbije prema procjenama ispod 30 posto.
Stanojević je ocijenio kako su rezultati popisa poljoprivrede pokazali dijagnozu koja je potvrdila kako je Srbija izgubila 18 posto goveda, 30 posto svinja i isto toliko koza.
Stočarstvo je motor razvoja cijele poljoprivrede, izjavio je za RTS profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu Dragan Stanojević, koji je iznio podatak da je njegov udjel u poljoprivredi u Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj više od 60 posto, dok je u Srbije prema procjenama ispod 30 posto.
Stanojević je ocijenio kako su rezultati popisa poljoprivrede pokazali dijagnozu koja je potvrdila kako je Srbija izgubila 18 posto goveda, 30 posto svinja i isto toliko koza.
Dugotrajan proces
Kaže i da taj proces traje već 30 godina, a da su razlozi za to pokidani proizvodni lanci kao i nekontrolirani uvoz iz zemalja koje imaju jeftiniju proizvodnju.
Stanojević smatra kako subvencije države mogu popraviti situaciju. Podsjeća da su one povećane za 60 posto, odnosno sa 25.000 dinara po grlu na 40.000 dinara kao i da je premija za mlijeko podignuta sa 15 na 19 dinara. Za odluku da se ukinu subvencije na zemljište koje stočari dobivaju od države po pravu prvenstva zakupa, kaže da će pogoditi najprije velike proizvođače i to u Vojvodini.
“Riječ je o dosta specifičnoj situaciji. Primjerice, u središnjoj Srbiji državna zemlja nema pretjerani značaj, jer se gro državne zemlje nalazi u Vojvodini. Poljoprivrednici iz Vojvodine većinom zakupljuju zemlju u državnom vlasništvu”, objašnjava Stanojević.
Dodaje, kako s druge strane, oni i dalje ulažu u tu zemlju bez obzira da li dobivaju subvencije ili ne. Subvencije po grlu su povećane i sad je situacija takva da su oni dobili 15.000 više za kravu, a izgubili su 35.000 po hektaru.
Tako da oni nisu u plusu. Zamislite gospodarstvo koje ima 100-150 krava, što je ozbiljna cifra za koju su oni ostali uskraćeni”, ističe Stanojević.
Inače, nakon što su poljoprivrednici u pregovorima sa Ministarstvom poljoprivrede odbili osnivanje Agrarne komore, dva udruženja koja okupljaju uzgajivače tovnih rasa Agroprofit i Kasum su odlučili da ubuduće svoje poslovanje unaprijede u okviru Grupacije za stočarstvo Privredne komore Srbije.
Prvi razlog da se stočari kao primarni proizvođači uključe u komorski sistem je unaprjeđenje stanja u ovom sektoru kada je riječ o uvozu i izvozu živih junadi i junećeg mesa. Očekuju i pronalaženje novih tržišta, ali i veće prisutnost u domaćim mesnicama.
Rast uvoza
Adam Bugar iz Sekcije uzgajivača goveda u Privrednoj komori Srbije naglašava kako velika količina mesa junećeg i svinjskog ulazi u Srbiju nepotrebno, budući da Srbija ima vlastite kapacitete i proizvodnju.
“Naše djelovanje će se usmjeriti na to. Ima mnogo neriješenih pitanja, korištenje prirodnih resursa, nisu stavljeni u ravnopravan položaj oko državnih oranica”, navodi Bugar.
Kada je riječ o uvozu kvalitetnih junadi stočari su dio gospodarskih kretanja.
Suradnja s privrednim komorama drugih zemalja može olakšati uvoz čistih rasa, neophodnih za očuvanje zdravlja stada u Srbiji.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu