Iz minusa većeg od 600.000 eura u 2019. godini, Apoteke Sarajevo, najveći lanac ljekarni u Bosni i Hercegovini, prošle su godine došle do dobiti od oko 257.000 eura. To je pokazalo izvješće o radu te javne ustanove u godini pandemije koronavirusa, predstavljeno na Skupštini Kantona Sarajevo 11. svibnja.

Daleko bolje poslovanje rezultat je veće potražnje za lijekovima i dodacima prehrani, te vitamina, uslijed pandemije koronavirusa, a kako kažu BiH građani – i velikog rasta cijena nekih lijekova.

“Prije samo pola godine za desetak lijekova davala sam mjesečno oko 100 eura, a danas za iste lijekove dajem više od 150 eura“, kaže Grozda Uldrijan iz Banja Luke za Radio Slobodna Europa. Nekim građanima BiH jeftinije je otići po lijekove u Srbiju i Crnu Goru jer je razlika u cijeni i do 150 posto.

“Veća poskupljenja bilježe se od početka pandemije, a najviše su poskupjeli vitamin i dodaci prehrani, a potom su počeli poskupljivati i lijekovi koji dolaze na tržište BiH”, ističu u Centru za zaštitu potrošača i razvoj zajednice Don u Prijedoru.

Murisa Marić, izvršna direktorica Dona, kaže kako većina ljekarni poskupljenja opravdava povećanjem nabavnih cijena, ali s pravom bi se, kaže, dalo postaviti i pitanje je li to baš tako.

Skuplji transport i proizvodnja

“Jasno je da nećemo baš svakodnevno nabavljati sve lijekove, te da određene zalihe sigurno postoje, tako da ta priča o poskupljenju nabave ima prostora za neku drukčiju kontrolu.

Došlo je do promjena koje su vidljive svakom od potrošača i inspekcijski organi su ti koji mogu kontrolirati je li došlo do poskupljenja s razlogom“, navodi Marić.

Prema njenim riječima, potrošači ne reagiraju na poskupljenje lijekova na onaj način kao kada poskupi brašno i druga hrana. Tako, Chloramphenicola, antibiotske masti koja se koristi za liječenje bakterijskih infekcija, u BiH mjesecima nije bilo u prodaji. Kada se ponovo pojavila na tržištu stajala je tri puta više, oko 5,5 eura.

Bilsena Šahman, glasnogovornica Komore farmaceuta Federacije BiH, kaže, kako je razlog nestašice u tome što se aktivni sastojak za tu mast nabavlja uglavnom iz Indije.

“Svjetsko tržište lijekova poremećeno je zbog pandemije. Nakon što je poskupio i transport, a vjerovatno i sama proizvodnja, cijena je veća“, objašnjava Šahman i dodaje da je i farmaceutska industrija postala dijelom globalne politike.

Šahman upozorava kako je zbog pandemije tržište preplavljeno dodacima prehrani, a kontrola tih proizvoda u BiH je nezadovoljavajuća.

U RS i FBiH dodaci prehrani registriraju se u higijenskim zavodima pri entitetskim ministarstvima zdravstva, gdje se obavlja samo mikrobiološki nalaz i nalaz na teške metale.

Prema ocjeni domaće farmaceutske kompanije Bosnalijek, promet na tržištu lijekova u Bosni i Hercegovini godišnje iznosi gotovo 350 milijuna eura.

Entitetska razlika u marži

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALMSBiH) kažu da već pet godina rade izračun najvećih veleprodajnih cijena lijekova u BiH, koji se temelji na Pravilniku o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova.

“Tim aktom je utvrđen izračun najveće veleprodajne cijene lijeka koji se izdaje na recept, i visina veleprodajne marže (najviše 8%)“, kažu iz ALMSBiH-a.

Dodaju da visinu maloprodajne marže određuju ministarstva zdravstva dva BiH entiteta. U Republici Srpskoj najveća maloprodajna marža za lijekove iznosi 20 posto, a u Federaciji BiH 25 posto, zbog čega postoji i razlika u cijeni lijekova.

ALMSBIH navodi da je u posljednjih godinu dana bilo prijava poskupljenja lijekova, gdje se utvrdilo da je ranije proizvođač na tržište BiH išao s cijenom nižom od najveće veleprodajne, te je iskoristio zakonsku mogućnost da cijenu poveća, a da i dalje bude u skladu s Pravilnikom.

Iz ALMSBiH-a također ukazuju kako i visoka stopa PDV-a od 17 posto pridonosi visokoj cijeni lijekova u BiH jer je u državama regije stopa PDV-a na lijekove znatno niža.

U Srbiji taj porez iznosi 8 posto. PDV na lijekove na recept i bez recepta u Hrvatskoj iznosi 5 posto, dok se u Crnoj Gori PDV plaća po sniženoj stopi od 7 posto za lijekove, a nula posto za lijekove i medicinska sredstva određena popisom lijekova, odnosno medicinskih sredstava, koja se propisuju i izdaju na teret Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.