U CG nitko ne kontrolira hranu koja se prodaje putem društvenih mreža

Autor: Poslovni dnevnik , 12. travanj 2021. u 22:00
Prodaja hrane putem društvenih mreža počela je preuzimati primat u sivoj ekonomiji/SHUTTERSTOCK

Na Facebooku i Instagramu prodaju se sve vrste hrane, ali prodavači za to ne plaćaju porez, nemaju prijavljene tvrtke niti fiskalnog računa.

Nelegalna prodaja hrane u Crnoj Gori putem društvenih mreža doživjela je veliku ekspanziju u vrijeme korona krize. Kako piše portal CdM, nitko ne kontrolira kvalitetu te hrane. Riječ je o sivoj zoni koja se, kako su rekli iz vlade, tek treba naći pod povećalom nadležnih institucija.

Otežavajuća okolnost je ta što je nadležnim inspekcijskim službama taj oblik sive ekonomije izuzetno teško otkriti i sankcionirati jer to znači utvrđivanje indentiteta i sjedišta prodavača, kanala dostave i načina naplate takvih proizvoda. A nejasno je i tko je za što nadležan.

Na Facebook i Instagram stranicama prodaju se sve vrste hrane, ali prodavači za to ne plaćaju porez. Nemaju prijavljene tvrtke, niti fiskalnog računa, a zarada je samo njihova.

Tako je, na primjer, Valentina odlučila proizvode iz svoje “zdrave kuhinje” prodavati putem Instagrama. Uvjerava da je sva hrana pripremljenja higijenski.

“Pripremam je kao za sebe. To je sve higijenski i u skladu sa zakonom. A domaće je uvijek bolje nego kupovno. Htjela bih otvoriti trgovinu, ali zbog epidemioloških mjera sada nije trenutak. Svjesna sam da treba dobiti sve dozvole, ali trenutačna situacija nije takva”, objašnjava ona za CdM.

Važan je broj pratitelja

Za Milenu iz Podgorice to što kupuje od nelegalnih prodavača nije problem. Može, kako kaže, prepoznati tko su ozbiljni ponuđači. “Kada stranica ima dosta pratitelja i dobre ocjene kupaca s njima nema problema, tu uglavnom kupujem”, kaže ona.

Međutim, Ivana se s tim ne slaže. “Nikad ne bi hranu naručila preko društvenih mreža, posebno ako je proizvodi netko koga ne poznajem. Ne mogu znati gdje je to pripremljeno, u kakvim uvjetima, s kakvim namirnicama, je li proizvodima istekao rok. Pa bio je slučaj zaraze salmonelom od torte koja je kupljena na taj način”, navodi Ivana.

Pronalaženje neregistriranih osoba koje prodaju hranu putem Facebooka i Instagrama, i uopće na internetu, spada među najsloženije poslove u borbi sa sivom ekonomijom koji zahtijevaju obučenost inspektora, tehničku podršku i koordinirani rad s drugim inspekcijama te policijom i pravosuđem, objašnjava portal.

“Jedan od prioritetnih ciljeva u radu nove vlade je borba protiv sive ekonomije, koja je temelj za mnoge probleme. To zabrinjavajuće stanje dodatno je produbila pandemija koronavirusa. Vlada će u svom djelovanju usmjeriti posebnu pozornost na one čije se poslovanje u potpunosti odvija u sivoj zoni, te da motivira one koji posluju legalno da tako i nastave, i da polulegalne uvede u potpunosti u legalne tijekove”, rekli su iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

A kontrola sigurnosti hrane koja se nelegalno prodaje putem društvenih mreža za sada je, čini se, nemoguća misija, navodi CdM. Portal je pitao Upravu za inspekcijske poslove kako obavljaju kontrolu nelegalne trgovine hranom putem društvenih mreža, koliko su imali kontrola, kolike su kazne. Odgovoreno im je da pitanja pošalju Upravi za sigurnost hrane jer inspekcija koja se time bavi nije kod njih.

Prebacivanje loptice

A onda je Uprava za sigurnost hrane lopticu prebacila natrag u njihovo dvorište. Kažu da je prodaja hrane preko društvenih mreža u nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove, odnosno tržišne inspekcije. “Uprava za hranu je nadležna za nadzor objekata registriranih i odobrenih za hranu. Znači, ponuda i prezentacija putem društvenih mreža nije u nadležnosti Uprave za sigurnost hrane”, tvrde u Upravi.

CdM je ponovno kontaktirao Upravu za inspekcijske poslove. Međutim, iz te državne uprave tvrde da Tržišna inspekcija nema ovlaštenja za postupanje po Zakonu o sigurnosti hrane. Iz Uprave javnih prihoda portalu je priopćeno da promet proizvoda i usluga, među kojima je i priprema i distribucija hrane, predstavlja oblik sive ekonomije koji je izuzetno teško utvrditi i sankcionirati.

“Za to Uprava prihoda na temelju važeće zakonske regulative nema ovlaštenja, te se očekuju izmjene propisa kojima bi se omogućilo učinkovitije djelovanje inspekcijske službe Uprave prihoda u ovakvim i sličnim situacijama”, ističu iz Uprave.

Iz Uprave javnih prihoda dodaju da je Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu propisan način oglašavanja i reklamiranja turističke i ugostiteljske djelatnosti u koju spada i prodaja hrane, između ostalog i putem društvenih mreža, međutim to se odnosi samo na objekte i osobe koja imaju licenciju, odnosno odobrenje za rad.

Jedno je sigurno, zaključuje portal, prodaja hrane putem interneta u Crnoj Gori razvila se do te granice da je počela preuzimati primat u sivoj ekonomiji.

Komentirajte prvi

New Report

Close