Unatoč pohvalama Međunarodnog monetarnog fonda za uspješno restrukturiranje srpske željeznice i uvjeravanjima da će ta kompanija postati model za reformu drugih javnih poduzeća u Srbiji, sve tri željezničke tvrtke u razdoblju od restrukturiranja, zaključno sa 2018. posluju s gubitkom.

Iz proračuna Republike Srbije u razdoblju manjem od četiri godine dano im je oko 400 milijuna eura, a Srbija voz i Infrastrukture željeznice i uz tolike subvencije iskazali su gubitak od oko 100 milijuna eura, piše Politika.

To je zaključeno u izvještaju Savjeta za borbu protiv korupcije koji je analizirao poslovanje Infrastrukture željeznice, Srbija Voza i Srbija Karga, koji od 2015. posluju kao posebna poduzeća.

“To što su neke željezničke tvrtke pojedinih godina iskazale financijsku dobit nije realna slika, jer bi bez subvencija države također bile u gubitku. Prema dostupnim financijskim izvještajima iz APR-a, zaključno sa 2018. godinom, ukupno iskazan poslovni i ostali prihodi za sve tri tvrtke od 2015. do 2018. iznose 53,4 milijarde dinara, prihodi od subvencija su 47,7 milijardi dinara, a ostvaren je gubitak od 12,2 milijarde dinara”, navodi se u izvještaju Savjeta.

Savjet za borbu protiv korupcije ističe da uspješno restrukturiranje znači da je troma željeznica postala učinkovitija, sa smanjenim troškovima poslovanja, što znači smanjenje gubitaka u poslovanju, a time i veće poslovne prihode i manje subvencije države.

Bez dobrog menadžmenta

To također znači da treba izabrati profesionalni menadžment i u skladu s velikim ulaganjima iz skupih međunarodnih kredita izgraditi i obnoviti značajan dio pruga u zadanim rokovima, kao i ozbiljno obnoviti vozna sredstva, kako u teretnom, tako i u putničkom prometu. Savjet ističe da je u željezničke tvrtke od restrukturiranja ozbiljno ulagano i da su zaključeni međunarodni ugovori vrijedni više od dvije milijarde dolara.

Ali, prema njihovom mišljenju, nije dobro što su kreditni aranžmani sklapani u netransparentnim postupcima, odnosno nije primjenjivan Zakon o javnim nabavkama, ni kada je riječ o izboru izvođača, niti izvor financijskih sredstava, pa to za posljedicu ima netransparentno trošenje novca.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Konkretno, za izgradnju brze pruge Beograd–Budimpešta, prema analizi Savjeta, podaci o potrošenom novcu iz ruskog i kineskog kredita između Ministarstva građevinarstva, prometa i infrastrukture i Ministarstva financija razlikuju se nekoliko stotina milijuna dolara.

“Izbjegavanje dostavljanja odgovora duže od četiri mjeseca, nakon čega u odgovoru stoji objašnjenje da Ministarstvo građevinarstva, prometa i infrastrukture nije potpisnik međunarodnih ugovora i da ruski kredit prati tek od 2017. godine, ne samo da nije pravi odgovor na zahtjev Savjeta već takav odgovor izaziva određene sumnje.

Ministarstvo građevinarstva, prometa i infrastrukture ima obvezu pratiti trošenje kredita po dva osnova, jer je to regulirano međunarodnim sporazumom i zato što je željeznica u resoru tog ministarstva”, navedeno je u izvještaju Saveta.

Nepoznati rokovi za završetak

Prema njihovoj analizi, podaci nisu optimistični kada je riječ o potrošenom novcu na dan 31. prosinca 2019. u iznosu od 521,2 milijuna dolara (iz proračuna 106,1 milijun dolara i 415,1 milijun dolara kredita) i stupnju fizičke realizacije, koja je na najdužoj dionici od Novog Sada do Subotice nula, a na dionici Beograd – Stara Pazova samo 15 posto, te 44 posto na dionici Stara Pazova – Novi Sad.

“Potrošena je četvrtina ugovorenih sredstava, a rokovi za završetak brze pruge u takvim okolnostima su nesagledivi, osim ako se slušaju politička obećanja u kojima se spominje završetak dionice Beograd – Novi Sad krajem 2021.” navodi Savjet.

To neovisno vladino tijelo je analizirajući strukturu troškova na izgradnji pruge od Stare Pazove do Novog Sada, koju izvode ruske željeznice RZD International, ustanovilo da je od avansa od 87,8 milijuna dolara uplaćenih iz proračuna 31,7 milijuna dolara neopravdano.

Zatim, za modernizaciju i obnovu pruge Beograd–Stara Pazova ugovorena je vrijednost projekta u ukupnom iznosu od 350,2 milijuna dolara, od čega je kineski kredit 297,6 milijuna dolara, a sredstva iz proračuna 52,6 milijuna dolara. Izgrađeno je 15 posto, a potrošeno je 115,5 milijuna dolara i 71 milijuna dinara.

Dok je za modernizaciju pruge od Novog Sada do Subotice potrošeno tri milijuna dinara na ime državne naknade, ništa još nije izgrađeno, a ugovorena vrijednost je 1,2 milijarde dolara. Na obje dionice koje se financiraju iz kineskog kredita izvođači su kineske kompanije.