Koronavirus je do sada, prema službenim statistikama, ubio više od milijun i pol ljudi na našem planetu – u razdoblju od oko godinu dana. Od posljedica zagađenog zraka, kaže Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), svake godine umre preko četiri milijuna ljudi, a za tu “pandemiju” nema cjepiva.

UPOZORENJE

U jednom hrvatskom gradu ne preporuča se boravak na otvorenom, razlog nije koronavirus

91 posto stanovništva, pokazuju dalje statistike WHO-a, živi u gradovima, selima i mjestima u kojima je kvaliteta zraka lošija nego što bi trebala biti. Bacite li pogled na interaktivnu kartu svijeta koja pokazuje trenutnu (ne)kvalitetu zraka i fokusirate se na Europu, uočit ćete među morem zelenih (mjesta s dobrom kvalitetom zraka) i žutih zastavica (mjesta sa srednje dobrom kvalitetom) područje puno crvenih zastavica (mjesta s nezdravim zrakom). Na tom području ćete tek tu i tamo uočiti i ljubičaste zastavice (mjesta s izrazito nezdravim zrakom). E, to područje se nalazi na jugoistoku Europe, piše Deutsche Welle.

ONEČIŠĆENJE ZRAKA

Otkriveno odakle je došlo zagađenje koje je zabrinulo Zagrepčane

Pluća u “opsadnom stanju”

Srbija je nesretni europski prvak u kategoriji zemalja s najlošijom kvalitetom zraka. To ljudima u zimskim mjesecima otežava život, a neke poput astmatičara praktički prisiljava na “kućni zatvor”. Problem je što ljudi često misle da je stanje alarmantno tek kada od smoga ne vide prst pred nosom. Znanstvenici su, međutim, na temelju eksperimenata utvrdili da su najsitnije, nevidljive čestice u zraku ubojite. Kada se spoje čestice čađe iz dima koji suklja iz tvorničkih dimnjaka, toplinskih elektrana, ali i privatnih kuća čiji se stanovnici griju na drva i ugljen s drugim ispušnim plinovima, nastaje opasni i kancerogeni koktel koji naša pluća dovodi u “opsadno stanje”.

Nije slučajnost da karta kvalitete zraka Europe izgleda onako kako izgleda. I nisu za njezin izgled krivi samo geografski čimbenici kao što je geografski položaj nekoga grada smještenog u kotlini – za to je kriv način na koji ljudi žive, način na koji se griju, ekološka neosviještenost i nebriga kako građana tako i političara. I last but not least – neimaština. Sve to zajedno guši ljude na jugoistoku Europe.