Njemački milijarder Clemens Tönnies, poznat i kao “kralj kobasica”, razmatra prodaju obiteljske kompanije koja je najveći prerađivač mesa u Njemačkoj i jedan od najvećih na svijetu.

Kako je javila agencija Bloomberg, pozivajući se na dobro obaviještene, ali neimenovane izvore, vlasnici Tönnies Groupa pripremaju prodaju za 50. godišnjicu kompanije, navodi Blic.

Vrijednost te kompanije mogla bi biti procijenjena na čak 4 milijarde eura, a pregovori s potencijalnim kupcima mogli bi početi već u nekoliko sljedećih tjedana. Ipak, navodi se da još nije donesena konačna odluka i da nije sigurno da će pregovori rezultirati prodajom njemačkog mesnog diva.

Budući da je kompanija Tönnies još u travnju 2015. godine potpisala Memorandum o razumijevanju s vladom Srbije, kada je najavljena izgradnja prvih pet od ukupno 20 farmi svinja u Srbiji, uz ukupnu investiciju vrijednu oko 420 milijuna eura, razumljivo je da se postavlja pitanje što će se dogoditi s planiranom suradnjom ako njemački proizvođač mesa promijeni vlasnika.

Nerealni planovi

No prije nego što je postao poznat u Srbiji, i to nakon što je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, 2014. posjetio jednu od njegovih tvornica u Njemačkoj, Tönniesu je prigovarano da slabo plaća radnike, koji su uglavnom iz istočne i jugoistočne Europe, navodi Danas. Vučić, koji je snažno podržavao dolazak Tönniesa u Srbiju, u veljači 2016. najavio je da će to dogoditi u lipnju te godine.

On je tada govorio i o ulaganju od 300 milijuna eura, međutim, prema ugovoru u koji je Danas imao uvid, a koji nikada nije potpisan, planirana investicija bila je 100 milijuna eura.

I Milan Prostran, agroekonomski analitičar, kaže za Blic da s Tönniesom nikad nije potpisan investicijski ugovor, a nakon Memoranduma o razumijevanju tek 2017. godine razmijenjen je nacrt sporazuma, kao platforma za daljnje pregovore.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Godine 2017. s Tönniesom je službeno dogovoren zakup zemljišta u Zrenjaninu i Kikindi, ukupno oko 5000 hektara, gdje je njemačka kompanija sudjelovala na javnom pozivu za zakup, kao i svi ostali.

Ipak, u studenome 2018. iz Ministarstva poljoprivrede je potvrđeno da je njemačka kompanija zatražila odgodu najavljenog ulaganja u Srbiji, a Povjerenstvo za davanje suglasnosti za investicijske planove je to odobrilo.

Ali u Srbiji se i dalje čeka na dolazak Tönniesa što se nakon prodaje možda neće niti dogoditi, piše Danas, dodajući kako posljednjih godina izgleda da ulaganje u pet farmi, uglavnom u Banatu i četiri milijuna svinja, nikada i nije bilo realno.

Jedino što podsjeća da je Tönnies i dalje u igri je državno poljoprivredno zemljište koje se u Banatu čuva za njega i ulagače slične njemu i koje poljoprivrednici koji žele raditi ne mogu zakupiti tako lako.

“Samo u zrenjaninskom području za Tönniesa je rezervirano 2500 hektara zemljišta. Mi smo prije četiri godine pokrenuli upravni spor jer je Pokrajinsko tajništvo za poljoprivredu odbilo našu žalbu u kojoj osporavamo uvjete koji su predviđeni za tzv. prvenstvo zakupa“, kaže za Danas Slavko Vukov iz Saveza udruženja poljoprivrednika Banata.

Državno poljoprivredno zemljište, objašnjava Vukov, može se dati po pravu prvenstva zakupa ili ulagačima koji iza sebe imaju uspjehe i reference.

“Kako je bila riječ o Tönniesu, Planet Foodu i još nekim kompanijama, kojima je dodijeljeno zemljište, mi smo protiv svih njih pokrenuli postupak jer nisu ispunjavali sve te kriterije za dobivanje prava prvenstva“, ističe Vukov.

Zakup na godinu dana

Trenutačno, to državno zemljište daje se u zakup na godinu dana, pokrenuta je dražba, odnosno objavljen je oglas o davanju poljoprivrednog zemljišta u zakup u Zrenjaninu. I dok se većina državnog zemljišta daje u zakup na 15 godina, ono namijenjeno Tönniesu može se dobiti na samo godinu dana.

“Žalili smo se pokrajinskom Tajništvu za poljoprivredu i oni su nas odbili. Nakon toga, pokrenuli smo upravni spor, prije dvije godine Upravni sud je to vratio na ponovno odlučivanje, ali odluka Tajništva je opet bila ista. Ponovno smo se žalili i još ne znamo što je odlučeno“, objašnjava Vukov.