U 2024. godini u Srbiji je ostvaren rekordan devizni priljev od turizma u iznosu od 2,55 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura više nego u pretpandemijskoj 2019. Međutim, prema procjenama Vijeća stranih investitora (FIC)), visok udio sive ekonomije, nedostatak radne snage, kao i visoka stopa PDV-a muče ugostiteljstvo i turističko gospodarstvo.

U iznajmljivanju se najviše ‘mulja’

Kako ističu iz FIC-a, prilično visok udio sive ekonomije u ugostiteljskom sektoru ostaje nepromijenjen unatoč određenim aktivnostima koje je nadležno ministarstvo pokrenulo tijekom 2022. godine, a vezano uz komunikaciju s online platformama koje omogućuju oglašavanje neregistriranih smještajnih kapaciteta.

“Visok udio sive ekonomije u sektoru turizma i ugostiteljstva (i do 40-50 posto, posebice kod iznajmljivanja smještaja od vlasnika-fizičkih osoba putem raznih online platformi) negativno utječe na profitabilnost i kvalitetu smještajnih usluga te ukupnu konkurentnost srbijanskih turizam. Osim toga, ovakva praksa omogućuje nelojalnu konkurenciju u odnosu na objekte koji posluju legalno”, navodi se u ovogodišnjem izdanju Bijele knjige koja donosi niz preporuka za unapređenje poslovnog okruženja, piše Nova ekonomija.

Iz FIC-a ističu da se kvalitetna struktura smještajnih kapaciteta stalno poboljšava, s obzirom na to da najveći broj novootvorenih objekata pripada višim kategorijama, ali da ona još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. “Unatoč ovakvim kretanjima, smještaj u Srbiji nije prilagođen očekivanjima međunarodnog tržišta, ako se uzme u obzir da je udio hotelskog smještaja tek trećina ukupnih smještajnih kapaciteta. To se može promatrati kao nepovoljna okolnost, ali i kao značajna prilika za rast u ovom segmentu”, ocjenjuju u FIC-u. Vijeće stranih investitora smatra da je ključni izazov za turističku privredu poboljšanje konkurentnosti i pozicije Srbije na globalnom turističkom tržištu kao prepoznatljive, atraktivne i autentične turističke destinacije koja otvara nova radna mjesta, održivo upravlja svojim razvojem i atraktivna je za nova ulaganja. Stoga je, prema njihovoj ocjeni, potrebno definirati novu Strategiju razvoja turizma koja će uvažavati “novu realnost” i potrebu strateškog redefiniranja i postavljanja mjerljivih ciljeva. Neadekvatna metodologija Narodne banke Srbije za procjenu deviznih prihoda jedna je od najvažnijih tema za Vijeće stranih ulagača. “Procjena deviznog priljeva vezana je uz rad mjenjačnica, pa postoje odstupanja s razdobljima najvećeg turističkog prometa. Procjena prosječne potrošnje stranih turista temeljena na ovako izračunatom deviznom priljevu krajnje je nepouzdana. Stoga ne postoji pouzdan izračun udjela turizma u BDP-u. Osim toga, proračun za promociju nacionalnog turizma, kao i turizma općenito, stalno je podcijenjen i nedovoljan”, ocjenjuje FIC.

Stoga FIC smatra da je potrebna promjena metodologije NBS-a za procjenu deviznog priljeva od turizma i ugostiteljstva i njihova sudjelovanja u BDP-u uvođenjem satelitskih računa u turizmu.

Bolno nedostaju radnici

Nedovoljno fleksibilan pravni okvir ne prepoznaje potrebe djelatnosti koje su izrazito sezonske, poput turizma i ugostiteljstva, smatraju u FIC-u. Upravo zbog toga, zbog posebnosti i izražene potrebe za sezonskim radnicima u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, nužne su izmjene i dopune Zakona o pojednostavljenom zapošljavanju.

“Smanjen je broj raspoložive radne snage, što je dovelo do povećanja plaća, a time i do ekonomski racionalnije reakcije poslodavaca: honorarni poslovi, smanjenje usluga pa čak i zapošljavanje radnika na crno radi smanjenja troškova rada. Osim toga, struktura radne snage i razina njezine naobrazbe i osposobljenosti dodatno su se pogoršali nakon izbijanja pandemije kada je značajan broj zaposlenika potražio posao u drugim djelatnostima”, navodi FIC. Time bi se, ocjenjuju u Vijeću stranih ulagača, omogućila provedba pojednostavljenog postupka zapošljavanja osoba i plaćanja poreza i doprinosa za rad na sezonskim poslovima koji spadaju u ugostiteljsko-turističke djelatnosti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost