Tržište im je preplavljeno lažnim medom: U nekim uzorcima nema ga niti u tragovima

Autor: Poslovni dnevnik , 05. svibanj 2021. u 08:03
Foto: pixabay

Inspekcija je u brojnim bočicama s medom pronašla 60 do 70 posto šećernog sirupa.

Na tržištu Srbije sve je manje kvalitetnog meda, a sve više proizvoda sumnjivog porijekla i kvalitete, zbog čega se nadležne državne službe ne uspijevaju izboriti s krivotvoriteljima, piše Radio Slobodna Europa. “Krivotvorenje se najčešće radi tako što se u med dodaje šećerni sirup”, rekla je Dušanka Opsenica, profesorica na Kemijskom fakultetu u Beogradu. Ona je navela da se uzorci meda gotovo svakodnevno analiziraju, posebno u vrijeme pojačanih kontrola tržišta poput akcije veterinarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede koja je u tijeku. “Prvi rezultati ukazuju na poražavajuće stanje. U nekim slučajevima, u bočicama s medom pronađeno je 60, pa i 70 posto šećernog sirupa. Ima uzoraka u kojima meda nema niti u tragovima”, rekla je Opsenica.

Slatko, ali nije med

Prema njenim riječima, zbog strogih kontrola lažni med gotovo je nemoguće plasirati na europsko tržište.

“Kupac iz inozemstva prihvaća naše provjere i analize, ali ima pravo med iz Srbije provjeriti i u svojim laboratorijima. Tako da je manja vjerojatnost da se neispravan med plasira u inozemstvo. Prije će dobar prirodni med otići u izvoz, a na domaćem tržištu pojavljuju se krivotvorine”, objašnjava Opsenica.

Rodoljub Živadinović, predsjednik Savjeta pčelarskih organizacija Srbije (SPOS), ističe da su problemi s krivotvorenim medom posebno izraženi kada je zbog vremenskih neprilika godina loša, a prinosi meda mali.

“Imali smo veliku eskalaciju lažnog meda 2015. i 2016. godine nakon vrlo loše 2014. I 2020. smo imali puno krivotvorina na tržištu”, rekao je Živadinović, navodeći kako je bilo situacija da je više od 95 posto meda na tržištu krivotvoreno. Prema njegovim riječima, krivotvoritelji u bočice najčešće stavljaju sirup od šećera koji ne stoji više 0,7 eura po kilogramu, koji prodaju po cijeni od 3,4 do 8,5 eura.

“To je slatko, ali nije med. Ako je otkupna cijena bagremovog meda oko 6,8 eura, a po toj istoj cijeni ga pronađete u trgovini, znajte da to nije pravi med”, upozorava Živadinović.

Najveća šteta za potrošače

Prema propisima u Srbiji, med se označava u skladu s Pravilnikom o kvaliteti meda i drugih proizvoda pčela. Med koji se stavlja u promet ne smije sadržavati nikakve organske i neorganske dodatke.

Sredinom veljače, na inicijativu SPOS-a, pokrenuta je velika kontrola kvalitete meda na domaćem tržištu.

“Pronađeni su proizvođači koji se bave samo krivotvorenjem meda, svoj proizvod niti ne miješaju s pravim medom. U mnogim dječjim vrtićima u Srbiji pronađen je med koji nije vidio pčele”, rekao je Živadinović.

Pčelari Zoran Krstić iz Vlasotinca i Goran Tasković iz Lebana ističu da najveću štetu od prodaje krivotvorenog meda trpe potrošači jer konzumiraju proizvode koje nemaju veze s medom.

“Mi nemamo problema s plasmanom meda jer pogon SPOS-a u Rači kragujevačkoj otkupljuje sve proizvedene količine”, rekao je Krstić.

Komentirajte prvi

New Report

Close