Jedna od najvažnijih tema posljednjih dana u Srbiji jesu marže trgovaca koje se propitkuju otkako je središnja banka uprla prstom u trgovački sektor kao krivca za visoki rast cijena.

Grupacija trgovaca prehrambenim proizvodima na veliko i malo Udruženja za trgovinu Privredne komore Srbije priopćilo je kako rast marži u trgovinama niži od rasta troškova poslovanja, a povodom tvrdnji u javnosti da su trgovačke marže izuzetno visoke i da su rezultat oportunog ponašanja trgovaca uslijed inflatornih pritisaka.

Tržišna utakmica
Srpski trgovci navode kako je prosječna stopa neto dobiti sektora maloprodaje u Srbiji, od oko 2,8 posto, višestruko niža u odnosu na ostale sudionike u lancu opskrbe do maloprodaje, kao i u odnosu na značajan rast operativnih troškova poslovanja, u koje spadaju plaće, električna energija, gorivo, zakup, održavanje i drugo. Ističu da su, u uvjetima ozbiljnih eksternih poremećaja, uzrokovanih pandemijom i ratom u Ukrajini, srpski trgovci uspjeli osigurati redovitost u opskrbi, redovne plaće za više desetina tisuća zaposlenih i podršku lokalnim proizvođačima i dobavljačima koji na ovaj način osiguravaju siguran izvor prihoda.

“Ulažemo velike napore i međusobno se takmičimo da potrošačima ponudimo najbolju kvalitetu i raznovrsnost po najnižim cijenama. Uz to, redovno izmirujemo obveze prema državi i podržavamo lokalne zajednice, a našim osnivačima se trudimo osigurati razuman prinos”, navedeno je u priopćenju. Analiza financijskih izvještaja pet najvećih trgovačkih lanaca u Srbiji pokazala je da su maloprodajne marže lani bile 36,6 posto više nego 2019.

One su značajno porasle i ima prostora za njihovo smanjenje, izjavila je guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković. Inflacija pada, ali cijene ne, pa građani svakodnevno plaćaju teret ovakvog stanja na tržištu.

U Srbiji čak 36 posto raspoloživog novca odlazi na osobnu potrošnju kućanstva za namirnice. Da je novca sve manje govore i podaci o padu prometa u trgovini na malo, za šest posto u odnosu na prošlu godinu.

Voće i povrće
U maloprodaji su cijene povrća te svježeg i prerađenog voća, koje čine 6,5 posto potrošačke košarice, lani u prosjeku porasle za 18,4 posto, a u prva tri mjeseca ove godine na godišnjoj razini za 28,1 posto..

Prema podacima NBS-a, maloprodajne cijene jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda zabilježile su najveći međugodišnji rast, dok su cijene mesa i mesnih prerađevina, ulja i masti te kruha i proizvoda od brašna porasle u rasponu od 19 do 25 posto tijekom prvog kvartala.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost