Element nematerijalnog kulturnog naslijeđa Srbije “Društvene prakse i znanja u vezi s pripremom i upotrebom tradicionalnog pića od šljive – šljivovice” upisana je u četvrtak na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa UNESCO-a, objavilo je srpsko Ministarstva kulture.

Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 17. zasjedanju koje se održava u Rabatu, u Maroku.

Upis znanja i vještina potrebnih za pripremu šljivovice u domaćinstvu i njenu upotrebu u svakodnevnoj i običajnoj praksi na Unescovu listu značajno doprinosi povećanju vidljivosti nematerijalnog kulturnog naslijeđa na nacionalnom i lokalnom nivou, kao i međunarodnoj promociji “živog naslijeđa” Srbije.

Nominacija, koja objedinjuje kulturu gajenja šljive, tradicionalne zanate, kulturu ishrane i običaje, kao i pečenje šljivovice i njeno korištenje tijekom privatnih ili javnih događaja, odražava široku rasprostranjenost elemenata i na najbolji način pokazuje kako se tradicionalne vještine i prakse mogu razvijati u suvremenom okruženju, čuvajući svoj značaj i u uslovima razvoja modernog društva, stoji na web stranici Vlade Srbije.

Ministarstvo je, kako se navodi, nominiralo šljivovicu 2021. godine, a nominaciju je pripremio Centar za nematerijalno kulturno naslijeđe Srbije pri Etnografskom muzeju u Beogradu, uz sudjelovanje nositelja nasljeđa, lokalnih zajednica, institucija i nevladinih organizacija, udruženja, a predlagači su Etnografski muzej u Beogradu i Narodni muzej Čačak.

Elementi na Reprezentativnoj listi nematerijalnog kulturnog nasljeđa UNESCO-a iz Srbije su porodična slava (2014. godine), kolo – tradicionalna narodna igra (2017. godine), pjevanje uz gusle (2018. godine) i Zlakusko lončarstvo (2020. godine), navodi se u priopćenju.

Prema podacima srpskog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije prošle godine proizvedeno je oko 26,1 milion litara rakije.

Pored registriranih proizvođača jakih alkoholnih pića, veliki je broj individualnih proizvođača, odnosno građana koji proizvode rakiju za vlastite potrebe. Procjena je, da sa količinom rakije za vlastite potrebe u domaćinstvima, ukupna količina proizvedene rakije godišnje iznosi oko 50 miliona litara.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Za devet mjeseci ove godine, izvoz rakija od voća je povećan za oko 30 posto u odnosu na isti period prošle godine i dostigao je vrijednost od preko 10 milijuna eura, dok je izvoz u 2021. godinu u odnosu na prethodnu bio veći za 46 posto.

Vrijednosno se najviše rakije izvozi u Hrvatsku, Njemačku, Crnu Goru, SAD i BiH, a najveći rast vrijednosti izvoza u 2022. zabilježen je na tržište Švicarske. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku procjena je da je ove godine proizvodnja šljive bila veća za 15 posto u odnosu na prošlu godinu, što će pozitivno utjecati na daljnji rast proizvodnje i izvoza rakije od voća, jer se oko 70 posto šljive preradi u rakiju.

Sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju PКS Aleksandar Bogunović kaže kako je 2016. godine pojednostavljena procedura registra proizvođača jakih alkoholnih pića i da ih sada ima 930. Registracija proizvođača rakije znači da su oni pod nadzorom i da su njihovi proizvodi sigurni, no legalni proizvođači se ne mogu izboriti sa velikim sivim tržištem.