Mreža” sporazuma o slobodnoj trgovini koje je do sada sklopila Srbija srpskim proizvođačima omogućava povlašteni status na tržištu od 1,3 milijarde ljudi, pokazuju podaci Privredne komore Srbije. To znači da će, kada stupi na snagu upravo potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom, koja ima nešto više od 1,4 milijarde stanovnika, praktično duplirati veličinu globalnog tržišta za srpske proizvode, piše u analizi portala Biznis.rs.

Niz sporazuma

Srpski ministar unutrašnje i vanjske trgovine Tomislav Momirović, u utorak je potpisao Sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom, dok je sredinom rujna najavio da se intenzivno radi na potpisivanju sporazuma o slobodnoj trgovini s Egiptom, Republikom Korejom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. “Najstariji” sporazum o slobodnoj trgovini koji je Srbija sklopila je Sporazum o slobodnoj trgovini u Jugoistočnoj Evropi CEFTA 2006, potpisan 19. prosinca 2006. u Bukureštu. Članice ovog sporazuma osim Srbije su Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Moldavija, Crna Gora i UNMIK u ime Kosova, dok se Bugarska, Rumunjska i Hrvatska izašle iz sporazuma nakon što su postale dio EU. Tri godine nakon potpisivanja CEFTA,  Srbija je počela s primjenom Prijelaznog trgovinskog sporazuma između Srbije i EU, koji je inače bio dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Tek na kraju 2009. i EU počinje primjenu Prelaznog trgovinski sporazum, dok je sam SSP stupio na snagu tek 2013.

“Srbija je značajno profitirala od trgovinske i ekonomske integracije sa EU. EU je tradicionalno ključni trgovački partner Srbije koji čini više od 60 posto ukupne robne razmjene Srbije 2020. godine, sa sličnim postocima koji se nastavljaju godinama. Vrijednost srpskog izvoza u EU skoro se učetverostručila sa skoro 3,2 milijarde eura u 2009. na preko 11 milijardi eura u 2021. godini, objavljeno je na službenom portalu Delegacije EU u Srbiji.

U prosincu 2009. sklopljen je i Sporazum o slobodnoj trgovini sa državama članicama Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA), odnosno sa Islandom, Lihtenštajnom, Norveškom i Švicarskom. Sljedeće, 2010. godine počeo se primjenjivati i Sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom, koji je “ojačan” protokolima iz 2018. godine.

Jedna od specifičnosti “srpske ponude” na tržištu izvoza i investicija bile su dobre trgovačke veze sa Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom, a posebne sporazume o slobodnoj trgovini nadogradio je Sporazum o slobodnoj trgovini između Republike Srbije i Euroazijske ekonomske unije i njenih država članica, sklopljen u Moskvi, 25. listopada 2019. Sporazum koji je stupio na snagu 10. srpnja 2021. godine podrazumijeva bescarinski uvoz i izvoz robe iz Srbije u Rusiju, Kazahstan, Bjelorusiju, Armeniju i Kirgistian. Najmlađi Sporazum o slobodnoj trgovini – s Velikom Britanijom i Sjevernom Irskom – stupio je na snagu 15. srpnja 2021.

“Najveći deficit u periodu siječanj-lipanj 2023. godine zabilježne je s Kinom (oko 1,7 milijardi eura) i Turskom (622,3 milijuna eura). Uvoz proizvoda iz Kine najviše se sastojao od uvoza neklasificiranih proizvoda (17,8 posto ukupnog uvoza iz Kine), nespomenutih strojeva i opreme (16,9 posto), kao i IT tehnologije, elektronskih i optičkih proizvoda (16,7 posto). S Turskom, kako se zaključuje, negativan vanjskotrgovinski rezultat je visoke vrijednosti uvoza osnovnih metala (13,9 posto od ukupnog uvoza iz Turske) i električne opreme (13,1 posto).

Oprezno s Kinom

Profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu i osnivač te direktor Instituta za azijske studije Dragana Mitrović upozorava kako Sporazumu o slobodnoj trgovini s Kinom trebe prići oprezno.

“U suprotivnom, kao i u slučaju Turske, samo će do novih, još većih razmjera narasti naš deficit, dok će domaće male i srednje privatne tvrtke, koje bi trebale biti temelje gospodarstva i izvor solidnog životnog standarda, biti ugušene uvoznom konkurentskom robom”, rekla je Mitrović.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost