Standard & Poor’s je ovih dana podigao kreditni rejting Slovenije s AA- na AA, dodijelivši joj stabilne izglede.

Među europskim zemljama, Irska, Belgija i Ujedinjeno Kraljevstvo također imaju ocjenu AA od S&P-a. S tim rejtingom Slovenija je postala zemlja s najvišom kreditnom ocjenom među zemljama srednje i istočne Europe.

Sređene javne financije

Kako je Ministarstvo financija danas objavilo na svojoj internetskoj stranici, povećanje rejtinga upućuje na snažno i otporno malo otvoreno gospodarstvo, razborito upravljanje javnim financijama i zadovoljavajuće vanjske rezerve.

“Unatoč nekoliko uzastopnih šokova posljednjih godina (pandemija Covid-a 19, energetski šok i poplave 2023.), vlada je uspjela brzo konsolidirati javne financije s javnim deficitom ispod jedan posto u 2024. Javni dug također nastavlja brzo opadati. Fleksibilnost u financiranju državnog proračuna omogućuju veće rezerve likvidnosti s jedne strane i uspostavljeni pristup širokom rasponu različitih međunarodnih financijskih tržišta s druge strane”, napisali su.

Blagostanju Slovenije pridonosi i članstvo u eurozoni, upravljiva razina neto javnog duga i učinkovit institucionalni aranžman. Prema njima, agencija također ističe jasan napredak zemlje u gospodarskom rastu. Realni bruto domaći proizvod sada je za trećinu veći nego prije deset godina, dok je realna produktivnost u proizvodnji, isključujući energetski intenzivne industrije, porasla za gotovo 70 posto od 2005. godine.

“U protekle tri godine javne financije dodatno su ojačale zbog snažnoga gospodarskog oporavka koji premašuje oporavak većine usporedivih zemalja i regionalno i globalno”, napisali su. Stabilni izgledi procjene, prema ministarstvu, odražavaju očekivanje agencije da će se otpornost slovenskog gospodarstva i javnih financija nastaviti u sljedeće dvije godine.

Ministar financija Klemen Boštjančič izrazio je zadovoljstvo ovakvim ocjenama. “Zbog neizvjesnosti u svijetu još sam zadovoljniji povećanjem kreditnog rejtinga. S&P rejting je objavljen u petak, kada su već imali podatke iz prvog tromjesečja. To dodatno pokazuje da ovaj pad ne procjenjuju dramatičnim”, kaže Klemen Boštjančič za ljubljansko Delo.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Banka Slovenije u jučerašnjim je prognozama ipak bila nešto pesimističnija od ministra i Standard&Poor’sa. Naime, prognozira gospodarski rast od 1,3 posto ove godini, a trebao bi ubrzati na 2,4 posto u sljedeće dvije godine. Iako slabiji od prije procijenjenog, i dalje će biti viši nego u eurozoni. Preostale institucije već su objavile ažurirane prognoze ove godine, ali procjene trendova BDP-a su se pogoršale u kontekstu povećane neizvjesnosti i kreću se od 1,6 do 2,1 posto.

Banka Slovenije objavila je svoju prethodnu prognozu u prosincu prošle godine, kada je predvidjela rast od 2,2 posto za zemlju ove godine i 2,8 posto sljedeće godine. Također je predvidjela inflaciju od 2,2 posto za Sloveniju ove i sljedeće godine, koja bi se trebala lagano smanjiti 2027. godine.

Prognoze pesimistične

Međutim, ove godine se gospodarska slika promijenila u kontekstu povećane neizvjesnosti. Prema podacima Statističkog ureda, bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se za 0,7 posto u prvom tromjesečju na godišnjoj razini. Prema sezonski prilagođenim podacima korištenim za usporedbe u EU, pad je iznosio 0,8 posto, što je drugi najveći pad u eurozoni.

Pad BDP-a rezultat je daljnjeg smanjenja investicija i vanjskotrgovinskog deficita, a zaustavljen je i rast potrošnje kućanstava, priopćila je Banka Slovenije sredinom svibnja. Podaci su izglede za gospodarski rast učinili neizvjesnijima. Upozorila je na pogoršanje gospodarske klime početkom drugog tromjesečja te povećane trgovinske i geopolitičke napetosti koje uzrokuju rastuću ekonomsku neizvjesnost.