Slovenski izvoz raste brže nego u usporedivim zemljama srednje i istočne Europe, prema analitičarima međunarodne grupe Coface. To je posljedica veće potražnje iz Njemačke i pokretanja novih kapaciteta za farmaceutsku proizvodnju.

Ojačana potražnja iz Njemačke i pozitivni učinci funkcioniranja europskih opskrbnih lanaca pozitivno utječu na izvoz zemalja srednje i istočne Europe. Slovenija se pozitivno ističe po dinamici izvoza, čemu pridonose i novi farmaceutski kapaciteti.

Ubrzanje rasta

Analitičari međunarodne grupe Coface, koja posluje u području osiguranja kredita, kreditnih rejtinga i poslovnih informacija te naplate potraživanja, svoju su procjenu temeljili na najnovijim publikacijama Statističkog ureda o kretanju slovenskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji je u drugom tromjesečju ove godine bio iznenađujuće realno veći za 5,0 posto nego u istom razdoblju prošle godine, nakon što je u prvom tromjesečju prema revidiranim podacima porastao za 3,2 posto. U prvoj polovici godine međugodišnji rast BDP-a iznosio je tako 4,1 posto realno. Prošle godine, prema godišnjoj procjeni objavljenoj ovog tjedna, slovenski BDP realno je porastao za 1,5 posto. Prema godišnjoj procjeni, gospodarski rast bio je tako 0,4 postotna boda veći od prve procjene u veljači.

Slovenski izvoz robe prošle je godine realno pao za 0,7 posto, ali je u drugom tromjesečju ove godine porastao za 6,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je bio najveći rast u posljednjih sedam tromjesečja. Dodana vrijednost u proizvodnji bila je 4,3 posto veća u odnosu na prethodnu godinu. Prema analitičarima Cofacea, rast izvoza je preokret koji obuhvaća cijelu regiju, a pokreće ga jača potražnja iz Njemačke i međusobna povezanost gospodarstava putem europskih lanaca opskrbe.

“Rast izvoza ubrzao se u drugom tromjesečju u većini zemalja srednje i istočne Europe, a izvoz u EU porastao je gotovo svugdje, osim u Rumunjskoj. Glavni faktor je Njemačka, čiji je izvoz robe porastao za 3,9 posto u prvoj polovici godine i potaknuo izvoz u široj regiji putem lanaca opskrbe”, citiran je Mateusz Dade, voditelj ekonomskih istraživanja za srednju i istočnu Europu u grupi, u priopćenju za javnost koje je ovih dana poslala slovenska podružnica Cofacea.

No, Slovenija se pozitivno ističe u pogledu dinamike izvoza jer njezin izvoz raste brže nego u usporedivim zemljama. Uz povoljniji njemački ciklus, tome doprinosi i pokretanje novih kapaciteta za proizvodnju lijekova, objasnio je Dade, dodajući da njemačka trgovina s drugim članicama EU-a jača, dok njezin izvoz u SAD i Kinu opada. “Trgovinske tokove sve više određuje geopolitička udaljenost. To je važno za srednju i istočnu Europu, jer se veliki dio dodane vrijednosti zapadnoeuropskog izvoza stvara u ovoj regiji”, rekao je Dadej, napominjući da i proizvodni sektor prolazi kroz strukturnu transformaciju.

“Energetski intenzivne industrije i dalje se suočavaju s problemima, a njihove perspektive ostaju neizvjesne, dok se novi kapaciteti stvaraju u obrambenoj industriji, elektronici i farmaceutici”, nabrojao je. Ovo restrukturiranje, kaže Dade, odrazit će se i na solventnost tvrtki. Prema analitičarima Cofacea, takav pomak vjerojatno će povećati broj insolventnosti jer će neki postojeći igrači postupno ustupiti mjesto tvrtkama u rastućim segmentima.

Izgradnja mreža autocesta

Hrvatska na europskoj prometnoj karti: autoceste kao temelj logistike i trgovine 

Kolumna

AI radna snaga nije radna snaga u pravnom smislu, koliko god bila produktivna

Što kaže statistika?

Slovenija je prošle godine najviše izvozila u Švicarsku, gdje je izvezla robu u vrijednosti od 30.695 milijuna eura, uglavnom farmaceutskih proizvoda. To je 48 posto ili 10.001 milijun eura više nego u 2024. Izvoz u Švicarsku prošle je godine činio 42,59 posto ukupnog slovenskog izvoza na strana tržišta. Osim u Švicarsku, Slovenija je najviše izvozila u Njemačku, Hrvatsku, Italiju, Austriju, Francusku, Poljsku, Mađarsku, Srbiju i Rusiju. Izvoz u Italiju prošle je godine porastao za 119 milijuna eura, a u Hrvatsku za 93 milijuna eura.

U 2025. godini izvoz je najviše pao u Francusku, odakle je Slovenija izvezla 107 milijuna eura ili šest posto manje robe nego u 2024. Izvoz u SAD prošle je godine smanjen za 98 milijuna eura ili -11 posto. Izvoz u Njemačku, našeg drugog najvećeg trgovinskog partnera, također je neznatno smanjen, za 40 milijuna eura ili -1 posto. Uvoz robe prošle je godine dosegao 70,566 milijardi eura, što je 1280 milijuna eura ili 1,84 posto više nego 2024. godine. Slovenija je prošle godine najviše uvezla iz Švicarske, i to 16.362 milijuna eura robe, uglavnom farmaceutskih proizvoda. To je 1,2 posto ili 195 milijuna eura više nego 2024. godine. Uvoz iz Švicarske prošle je godine činio 23,18 posto ukupnog uvoza Slovenije.