Realni rast slovenske ekonomije u prvom tromjesečju ove godine iznosio je tri posto na godišnjoj razini. Relativno visok rast dolazi i s učinkom niske baze, jer je BDP u prva tri mjeseca prošle godine pao za 0,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je tada iznenadilo analitičare.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prva tri mjeseca ove godine porastao za 0,7 posto na tromjesečnoj razini i za 3,1 posto u odnosu na prethodnu godinu. Rast je tako bio znatno veći od prosjeka u eurozoni i u cijeloj EU.

Skok potrošnje i građevine

Statistički ured Republike Slovenije posebno ističe pozitivan utjecaj domaće potrošnje. Ona je porasla je za 3,7 posto u prvom tromjesečju, pri čemu je potrošnja kućanstava porasla za 2,7 posto, a državna potrošnja za 3,9 posto, objavio je statistički ured. Bruto investicije u fiksni kapital u međuvremenu su porasle za 12,6 posto. Rast je potaknut ulaganjima u zgrade i objekte. Ukupno su porasle za 20,7 posto. Ulaganja u opremu i strojeve porasla su za 8,2 posto. I izvoz i uvoz porasli su u prvom tromjesečju. Izvoz je porastao za 0,7 posto, a uvoz za 1,5 posto. Vanjska trgovina tako je smanjila rast za 0,5 posto.

“S jedne strane, cijelo vrijeme slušamo da slovensko gospodarstvo gubi dah, da tvrtke masovno zatvaraju svoja vrata, da investicije stagniraju, da se zemlja guši u vlastitim mjerama i da Slovenija gubi svoj razvojni potencijal. Danas, međutim, pred sobom imamo službene podatke i brojke govore same za sebe”, rekao je slovenski ministar financija Klemen Boštjančič. Vrijednost završenih građevinskih radova u međuvremenu je u prva tri mjeseca bila 20,6 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine. Najviše u inženjerskim objektima, gdje je rast iznosio 30,2 posto. U specijaliziranim građevinskim radovima, u međuvremenu, rast je iznosio 18,1 posto, a u zgradama vrijednost je bila 15,7 posto veća nego u prva tri mjeseca prošle godine.

U ožujku je vrijednost građevinskih radova bila 3,3 posto veća nego u veljači. I u ovom slučaju porasle su vrijednosti svih vrsta radova: u specijaliziranim građevinskim radovima za 4,5 posto, izgradnji inženjerskih objekata za 2,6 posto i zgradama za 0,8 posto. Vrijednost pokazatelja povjerenja potrošača smanjila se za 10 postotnih bodova u travnju u odnosu na prethodni mjesec. To je treći najveći mjesečni pad u posljednjih deset godina, objavio je Državni zavod za statistiku.

Slovenija je također imala najveći pad vrijednosti pokazatelja među svim članicama EU u travnju, s deset postotnih bodova. Slično izražen mjesečni pad, za 12 postotnih bodova, statističari su posljednji put zabilježili u ožujku 2022. Najveći, od 23 postotna boda, bio je u travnju 2020. Prema njihovim objašnjenjima, svi spomenuti padovi podudarali su se s pojavom ili pogoršanjem međunarodnih kriza: epidemije Covida-19 i energetske krize zbog rata u Ukrajini te zatvaranja Hormuškog tjesnaca.

Procjena rasta niža

Prema najnovijim procjenama domaćih i stranih analitičara, očekuje se da će Slovenija u 2026. imati nešto niži gospodarski rast od onog koji je prvotno predviđen zbog rata na Bliskom istoku.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Ured za makroekonomske analize i razvoj Republike Slovenije snizio je početkom ožujka svoju prognozu rasta slovenskog BDP-a s 2,1 na dva posto, a Međunarodni monetarni fond također je sredinom travnja snizio svoju prognozu ovogodišnjeg gospodarskog rasta s 2,2 na dva posto.