Unatoč najavama da bi uskoro mogao stajati i do 70 dinara (0,5 eura) kruh u Srbiji ipak neće poskupjeti jer je vlada cijenu ograničila na 46 dinara (0,37 eura).

Naime, vlada je usvojila je Uredbu o obveznoj proizvodnji i prometu kruha od brašna T-500 (bijelo brašno) kojom je ograničila najveću maloprodajnu cijenu kruha od te vrste brašna u sljedećih šest mjeseci, uz mogućnost da se rok produži.

Zoran Pralica, predsjednik Unije pekara, kaže za beogradski list Danas da je došlo do poremećaja na svjetskim burzama, da je cijena pšenice porasla i da će to trajati još dva ili tri mjeseca, nakon čega se očekuje stabilizacija.

“Vlada nam je osigurala da dobijemo brašno po dosta nižoj cijeni. Cijena brašna sada iznosi od 39 do 41 dinar, plus PDV, a vlada je rekla da će pekarima dati brašno po 30 dinara (0,25 eura) da bi mogli premostiti razdoblje skupe pšenice”, objasnio je Pralica.

Na vrijeme zaštitili građane

“Sljedećih šest meseci kruh sigurno neće moći stajati 70 dinara, kako su najavljivali pekari iz pojedinih gradova u Srbiji, a takvih najava je bilo jer se bojimo onog što dolazi”, rekao je Pralica.

Prema njegovim riječima, Rusija je blokirala izvoz pšenice, Ukrajina i Kanada nisu imale dovoljan urod tako da je u Srbiji donesena dobra odluka.

“Na vrijeme smo reagirali da bi na vrijeme zaštitili građane”, ističe predsjednik Unije pekara, koja je priopćila kako će podržati Uredbu vlade Srbije.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Podrška je, kako se dodaje, uslijedila nakon dogovora s predstavnicima vlade.

“Ovim dogovorom s vladom sprečavamo bilo kakve insinuacije i nagađanja o nerealnom poskupljenju kruha”, navodi se u priopćenju Unije pekara.

Tatjana Matić, srpska ministrica trgovine, rekla je nakon usvajanja Uredbe da je planirana intervencija iz robnih rezervi od 30.000 tona brašna, a potom ako bude potrebe Republičke robne rezerve osigurat će i dodatne količine.

Tatjana Matić je istaknula da se Uredba usvaja s ciljem osiguranja opskrbljenosti tržišta i očuvanja stabilnosti cijene kruha zbog rasta cijena žitarica i brašna koje su dosegnule rekordnu razinu u svijetu, ali i u Srbiji.

Kako je dodala, Udjel kruha od brašna tipa 500 u strukturi nabave svih vrsta kruha od strane svih trgovaca treba biti najmanje 30 posto, kako bi se onemogućilo izbjegavanje primjene Uredbe.

Srbija je ove godine imala rekordan urod pšenice od 3,4 milijuna tona, s prinosima od 5,7 tona po hektaru, a postoje i zalihe od 300.000 tona iz starog uroda.

“Ukupno na domaćem tržištu za sjemensku proizvodnju, stočnu hranu i za ljudsku prehranu trošimo 1,7 milijuna tona pšenice, što znači da nam čak i kada uračunamo da će zalihe biti na prosječnoj razini, ostaje 1,8 milijuna tona pšenice za izvoz, kada se pokriju sve domaće potrebe”, kaže Sunčica Savović, direktorica Udruženja Žita Srbije, i dodaje da je od srpnja do listopada ove godine iz Srbije izvezeno 500.000 tona pšenice.

Zalihe će biti manje

Cijene su na svjetskim burzama u porastu, prema njenim riječima, zato što je potražnja velika i to se ne može kontrolirati. Prema prognozama američkog Ministarstva za poljoprivredu, u svijetu se očekuje rekordna proizvodnja pšenice, ali je i aktivnost financijskih investicijskih fondova na stranim burzama velika u posljednja dva tjedna, te je na burzama u SAD i Francuskoj bilo nevjerojatnih dnevnih skokova cijene pšenice od 10 do 20 dolara ili eura po toni što se prelilo i na ostatak tržišta.

“Mi smo mali, kasnimo, ali i kod nas su cijene morale porasti”, objašnjava Sunčica Savović za Danas, dodajući da se u regiji ništa ne razlikuje u odnosu na prethodne godine.

Srbija je i dalje, kada je riječ o pšenici, cjenovno u nepovoljnijem položaju u odnosu na Rumunjsku i Bugarsku koje imaju svoje morske luke. “Na razini smo s cijenom u Hrvatskoj, dok smo malo jeftiniji od Mađarske, ali i BiH, Sjeverne Makedonije i Albanije”, ističe direktorica Udruženja Žita Srbije.

Prognoza proizvodnje je rekordna, kaže Savović, ali za razliku od prethodnih godina prognozirana potrošnja je veća od proizvodnje, s tim što će na kraju godine zalihe pšenice u svijetu biti manje nego godinu dana ranije.
“Ove godine to će biti za gotovo 10 milijuna tona i to je osnovni razlog, osim aktivnosti fondova, što cijena pšenice na stranim burzama raste”, objašnjava direktorica Udruženja Žita Srbije.

Inače, vlada susjedne Crne Gore još je u srpnju ove godine ograničila cijenu bijelog kruha od 500 grama na 50 centi po komadu. Budući da je cijena brašna porasla kao i cijena goriva, povećani su troškovi proizvodnje kruha i peciva.