Sukob u Ukrajini doveo je do manjka suncokretovog ulja na svjetskom tržištu, a situacija u Bosni i Hercegovini je takva da se zbog prošlogodišnjih suša i visokih cijena repromaterijala sve manje poljoprivrednika odlučuje za uzgoj te uljarice, dok je istovremeno otežan uvoz sirovina.

Naime, kako prenose svjetski mediji, obustavljena je prerada suncokretovog sjemena, ali i izvoz, što znatno utječe na obujam isporuke. Mađarskoj, koja je zaustavila izvoz suncokretovog sjemena i Sjevernoj Makedoniji, koja je zabranila izvoz ulja, pridružila se i Srbija.

Bez domaće sirovine
Cijene tog ulja u BiH rastu gotovo svakog tjedna, tako da sada litra u trgovinama stoji od 3,29 do čak 4,85 KM (od 1,6 do 2,4 eura), pišu Nezavisne novine.

Kako su ranije naveli iz kompanije Bimal iz Brčkog, jedinog proizvođača jestivog ulja u BiH, cijene ulja su rasle zbog događanja na tržištu.

Iz Bimala tvrde da oni ne određuju cijenu jestivog ulja u trgovinama, te da ona ovisi isključivo o trgovcima, marži, PDV-a i ostalom što ulazi u cijenu koju plaća potrošač.

“Točne prognoze o daljnjem rastu cijena nije moguće dati, budući da sve ovisi od zbivanjima na svjetskom tržištu. Trenutačni sukob između Rusije i Ukrajine onemogućava nas da dođemo do povoljnih uvjeta za nabavu sirovine, a te dvije zemlje su među najvećim proizvođačima i izvoznicima suncokreta i suncokretovog ulja. Taj sukob znači veliki pritisak na industriju jestivog ulja”, objasnili su iz Bimala.

Dodali su da do rasta cijena dolazi zbog nedostatka domaće sirovine. “Ne možemo se osloniti na sjeme uljarica iz BiH, sirovinu moramo kupovati na inozemnim tržištima, što je osnovna prepreka u kriznim situacijama.

Zemlje koje imaju svoju sirovinu u prednosti su jer nemir na svjetskom tržištu sporije utječe na njih. Iako naša kompanija najveći dio proizvoda plasira na inozemna tržišta, u ovoj situaciji ćemo uvijek dati prednost domaćem tržištu i nastojati osigurati stabilnu opskrbu BiH”, rekli su iz Bimala.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, od 1. siječnja do 28. veljače ove godine u tu zemlju je uvezeno 5,108.995 litara suncokretovog ulja vrijednog 14,054.764 KM (oko 7,1 mil. eura). U istom razdoblju, iz BiH je izvezeno 3,843.052 litara tog ulja vrijednog 10,130.350 KM (oko 5,1 mil. eura).

Najviše ulja BiH je uvezla iz Srbije, za 9,387.823 KM, zatim iz Mađarske za 3,032.250 KM, te iz Hrvatske za 1,621.071 KM.

Mali uzgoj u Semberiji
Tijekom prva dva mjeseca ove godine iz BiH je najviše ulja izvezeno u Austriju, za 4,863.926 KM, u Hrvatsku za 1,470.499 KM, te na Filipine za 1,467.979 KM.

Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, rekao je da je na području Semberije pod suncokretom relativno malo površina.

“To je oko 15 hektara. Nešto je proizvedeno za sjemensku tvrtku iz Novog Sada, a nešto za Bimal, ali su to male količine”, dodao je Bakajlić.

Enes Hasanović, tajnik Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, kaže da se relativno mali broj poljoprivrednika bavi uzgojem suncokreta.

“U Tuzlanskom kantonu nema nasada suncokreta. Najviše se uzgaja oko Brčkog, Orašja, i u Semberiji”, rekao je Hasanović.