Srpsko tržište zanimljivo je jer više od 80 posto prehrambenih proizvoda na policama svih trgovaca čine domaći proizvodi. Uzrok tome leži u činjenici da se srpski potrošači radije odlučuju za kupnju proizvoda domaćeg podrijetla, čak ako je i skuplji od uvoznih.

Privredna komora Srbije (PKS) pokrenula je novu promotivnu akciju kupnje proizvoda označenih kolektivnim žigom (oznakom) “Čuvarkuća” u sedam trgovačkih lanaca širom Srbije s ciljem podizanja svijesti potrošača o prednostima i značaju kupnje domaćih proizvoda za jačanje srpskog gospodarstva.

Kako najavljuju iz PKS u buduće će biti organizirano više od 150 promotivnih akcija u trgovinama trgovačkih lanaca Deleze, Mercator, Univerexport, DIS, Vero, LIDL, kao i maloprodajnim trgovinama kompanija članica Domaćeg trgovačkog lanca (DTL).

Žarko Malinović, tajnik Udruženja za trgovinu PKS, ističe kako je danas važno da u domaćim trgovinama građani kupuju proizvode koji su napravljeni u Srbiji jer se time čuva srpska ekonomija što ima poseban značaj u uvjetima globalne krize s kojom se svijet suočava zbog rata u Ukrajini.

Ekonomski patriotizam
“Zahvaljujući domaćim proizvođačima i trgovcima imamo dobro opskrbljeno tržište u veoma izazovnom trenutku za cijeli svijet. Kupnjom “Čuvarkuća” u državnom budžetu ostaje više sredstava koja se zatim investiraju u infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvo”, poručio je Malinović nakon obilaska PerSu Vojvođanka marketa u Beogradu i naveo da gotovo 900 domaćih proizvoda nose oznaku “Čuvarkuće”.

Pravo na oznaku “Čuvarkuće” dobivaju domaći proizvodi koji u sastavu imaju najmanje 80 posto domaćih resursa i ispunjavaju propisane kriterija kvaliteta, ekologije i marketinga. Za godinu i pol dana od kada je pokrenut projekt “Stvarano u Srbiji” pravo na korištenje oznake “Čuvarkuća” dobilo je oko 900 domaćih srpskih proizvoda.

Potrošači koji u 150 trgovina kupe tri i više proizvoda s ovim oznakom na dar dobivaju pamučni ceker proizveden u Srbiji što je, prema riječima Malinovića, važno jer se tako dodatno smanjuje upotreba plastičnih vrećica i štiti okoliš.

Pod utjecajem globalnih poremećaja na tržištu hrane, naročito nakon početka rata u Ukrajini i u Srbiji se sve više govori o ekonomskom patriotizmu. Mnogi trgovački lanci započeli su još ranije i svoje vlastite marketinške kampanje, a kroz reklamne kampanje potrošače se poziva da kupuju domaće proizvode.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Tako već sad postoje oznake “Čuvarkuća”, “Kupujmo domaće”, “Kupi domaće u domaćoj trgovini”, “Od polja do stola” i to su samo neki od slogana koji godinama unazad zauzimaju ozbiljnu poziciju u oglasima na televiziji, radiju, internetu, vozilima gradskog prijevoza, jumbo plakatima i dr.

Kako je ovih dana za srpski poslovni portal Biznis.rs izjavio tajnik Udruženja za trgovinu Privredne komore Srbije (PKS) Željko Malinović, ekonomski patriotizam se pokazuje kao naročito važan koncept, posebno ako se ima u vidu sve krize s kojima se globalno tržište susreće u posljednjih nekoliko godina.

Prema njegovim riječima, u suštini ekonomskog patriotizma je shvaćanje da je najvažnije jačanje vlastitog gospodarstva, prije svega kroz podršku u proizvodnji finalnih proizvoda u prehrambenoj industriji.

Malinović ističe kako je jako važno da jedna država s velikom proizvodnjom hrane ima vlastiti lanac snabdijevanja od njive do stola. Srpsko tržište je zanimljivo zato što više od 80 posto prehrambenih proizvoda kod svih trgovaca su domaći proizvodi. “Uzrok tome leži u činjenici da se srpski potrošači prije odlučuju za kupnju proizvoda domaćeg podrijetla, čak ako je i skuplji od uvoznih”, kaže Malinović.

IZ PKS ističu kako je vidljiv rast izvoza srpske hrane i srpskih prehrambenih brendova izvan Srbije, a jednim dijelom ovaj se izvoz odvija i preko stranih trgovačkih lanaca koje srpske proizvode plasiraju na svoje police, posebice u državama regije gdje posluju.

Izvoz u EU učetverostručen
Što se tiče vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednim proizvodima, na web stranici Europa.rs navodi se da Srbija ima višak u odnosu na Europsku uniju. Ovaj suficit na srpskoj strani dostigao je vrhunac prošle godine na više od 688 milijuna eura.

Tržište Europske unije predstavlja najvažnije izvozno odredište srpskih poljoprivrednih proizvoda jer se više od polovine srpskog poljoprivrednog izvoza isporučuje u zemlje EU. U 2020. godini srpski poljoprivredni izvoz u EU činio je 55 posto ukupnog poljoprivrednog izvoza Srbije.

Izvoz poljoprivrede Srbije u EU gotovo je učetverostručen u proteklom desetljeću, sa 640 milijuna eura u 2009., na više od 2,3 milijardi eura u 2021. Istodobno, srpski uvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU u stalnom je porastu posljednjih deset godina te je s 440 milijuna eura u 2009., narastao na više od 1,6 milijardi eura u 2021.