Slovensko gospodarstvo pokazalo se vrlo otpornim unatoč uzastopnim šokovima, ali bit će potrebne daljnje mjere za nastavak rasta, zaključuje OECD u svom najnovijem ekonomskom pregledu za Sloveniju.

Među potrebom za jačanjem javnih financija ističe se, između ostalog, povećana ulaganja, daljnje jačanje tržišta kapitala i šira upotreba umjetne inteligencije.

Prosječni porezni klin

U svom najnovijem izvješću za Sloveniju, koje je ovih dana u Ljubljani predstavila Isabell Koske, zamjenica direktora Sektora za studije zemalja u Odjelu za ekonomske poslove, Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) sažela je potrebne dodatne mjere u četiri područja.

Prvo je potreba za daljnjim jačanjem i stabilizacijom javnih financija, kako suočeni s kratkoročnim pritiscima, tako i sa srednjoročnim i dugoročnim izazovima, uglavnom povezanim s demografskim trendovima. Isabell Koske stoga vidi potrebu za dodatnim promjenama mirovinskog sustava u budućnosti, unatoč pozitivnim aspektima najnovije mirovinske reforme. Dužnosnica OECD-a izrazila je zabrinutost zbog nedavno uvedenog zimskog bonusa. Prema OECD-u, tu mjeru treba ponovno razmotriti.

U području oporezivanja istaknula je snažnu ovisnost o porezima i doprinosima od pretjerano opterećenog rada. OECD i dalje poziva na smanjenje opterećenja rada, a s druge strane na veće poreze na potrošnju i nekretnine, koji su povoljniji s gledišta poticanja rasta.

Prema podacima OECD-a, prosječni porezni klin – razlika između troška rada za poslodavca i neto plaće koju radnik prima – u 2024. godini iznosio je 34,9 posto. Razvijene europske zemlje redom bilježe veći udio te imaju tendenciju rasta poreznog opterećenja na razini OECD-a, nastavljajući trend iz 2021. godine.

Slovenija je vrlo otvoreno i izvozno orijentirano gospodarstvo. Međutim, s obzirom na povećanu neizvjesnost u svijetu, Slovenija bi, prema OECD-u, trebala dodatno ojačati otpornost trgovine diversifikacijom uvoza, poduzimanjem mjera za daljnje olakšavanje trgovine i većim otvaranjem sektora usluga.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Treće područje je korištenje umjetne inteligencije (AI). Prema OECD-u, ono je relativno povoljno u Sloveniji, ali je koncentrirano uglavnom na veće i naprednije tvrtke u određenim industrijama, poput automobilske industrije. Proširenje upotrebe umjetne inteligencije na druge dijelove gospodarstva moglo bi donijeti značajne koristi za produktivnost i podržati dugoročni rast.

To zahtijeva poticanje ulaganja u umjetnu inteligenciju i digitalizaciju, kao i poboljšanje programa osposobljavanja, jačanje digitalnih vještina i prekvalifikaciju radne snage.

Nerazvijena tržišta kapitala

Četvrto područje koje je istaknuo OECD su još uvijek nerazvijena i plitka tržišta kapitala, koja koče ulaganja i ograničavaju pristup tvrtki financiranju, posebno za disruptivne i inovativne startupove.

Visoka štednja kućanstava i dalje se usmjerava prvenstveno prema nekretninama i gotovinskim depozitima. OECD poziva na poticanje konkurencije na financijskom tržištu, veće porezno opterećenje nekretnina kako bi se štednja preusmjerila u produktivnija ulaganja te proširenje individualne mirovinske štednje.