Registracija tvrtke, prema podacima Agencije za promociju stranih investicija FIPA, u Republici Srpskoj traje tri dana i odvija se preko Agencije APIF.

U Federaciji BiH za tu proceduru potrebno je pet dana, dok je prema podacima Svjetske banke za 2020. to vrijeme 10 dana. Međutim, procedure u FBiH najčešće u praksi traju znatno duže, piše portal Klix.ba.

Usto, prema podacima Svjetske banke, troškovi za registraciju tvrtke u Federaciji iznose 290 KM (oko 148 eura), dok investitori u RS plaćaju troškove naknade APIF-u od 35 KM (oko 17,8 eura), oslobođeni su sudske pristojbe, te plaćaju samo troškove objave rješenja u Službenom glasniku RS.

Iako je iz vlade FBiH još 2015. najavljeno pokretanje sustava registracije tvrtke na jednom mjestu – One stop shop, to se još uvijek nije dogodilo.

Treba izmijeniti 30 propisa

“One stop shop bi u praksi značilo da investitor može srediti svu potrebnu dokumentaciju za osnivanje tvrtke na jednom šalteru, što bi ubrzalo i pokretanje investicije. Očito je da postoji neki zastoj koji, nadamo se, neće još dugo trajati, za dobrobit ekonomskog razvoja zemlje”, rekli su iz FIPA-a.

Ističu i kako dugotrajne procedure, ne samo oko registracije, već i izdavanja različitih dozvola, djeluju destimulirajuće na investitore, te kako je upravo to često velika prepreka širenju ulaganja.

Iz vlade Federacije kažu kako je uvođenje sustava s jednim šalterom za registraciju tvrtke kompleksan projekt “imajući u vidu administrativni ustroj i nadležnosti različitih administrativnih razina”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“To je izuzetno zahtjevan projekt jer uključuje digitalizaciju i stvaranje preduvjeta za implementaciju jednošalterskog sustava u obliku potpuno funkcionalnog sustava interoperabilnosti. To znači da je moguće na jednom mjestu obaviti sve aktivnosti vezane za pokretanje posla, od predaje zahtjeva do registracije zaposlenika, poreznih brojeva, dozvola itd.

Za implementaciju je potrebno izmijeniti više od 30 propisa, a uključuje i sudjelovanje velikog broja institucija i administracija na općinskoj, kantonalnoj i federalnoj razini”, objasnili su iz vlade FBiH.

Na redu indeksacija dokumenata

Od pokretanja projekta, kažu, obavljen je značajan broj aktivnosti, uključujući promjenu pravnog okvira, kao i digitalizaciju arhive registracije.

Pokrenuta je i digitalizacija registra poslovnih subjekata u registracijskim sudovima FBiH. Digitalizacija znači skeniranje registara poslovnih subjekata koji se nalaze u papirnatom obliku, oko 17 milijuna dokumenata. Dosad je 90 posto sudova završilo skeniranje i rade indeksaciju skeniranih dokumenata.

S druge strane, dobar primjer gdje funkcionira jednošalterski sustav su Tešanj, Teslić i Žepče, što se pokazalo kao vrlo dobar potez lokalnih vlasti jer su pojednostavili procedure i olakšali posao ulagačima.