U tijeku su razgovori o mogućnosti da mađarska naftna i plinska tvrtka MOL kupi udio u srpskom NIS-u, izjavio je ovih dana šef kabineta mađarskog premijera Gergely Gulyás. Rekao je da bi, ako bi se postigao dogovor, transakcija bila “normalna tržišna operacija”, ali je naglasio da su razgovori u ranoj fazi, javlja Reuters.

Mađari u akciji

Dodao je da je u interesu NIS-a da se dokine rusko vlasništvo te da je jedna od opcija veća uloga mađarskog MOL-a. Mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjarto ovih je dana u Beogradu, nakon sastanka s ministricom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović, najavio da će tvrtka MOL povećati izvoz nafte u Srbiju za dva i pol puta te je rekao da će Mađarska upotrijebiti sva raspoloživa sredstva kako bi pomogla Srbiji u opskrbi naftom, izvijestili su mediji. Slično je ponovio i mađarski premijer Orban na sastanku sa srpskim predsjednikom Vučićem u Subotici. S obzirom na to da je ostalo još 50 dana za završetak pregovora o kupoprodaji većinskog udjela u Naftnoj industriji Srbije i da zemlja zbog političkih razloga nerado ide na nacionalizaciju, Srbija će pokušati kupiti ruski udio, za što je ovih dana osigurala sredstva u proračunu za sljedeću godinu. Amandman na prijedlog Zakona o proračunu, koji je trenutačno u Skupštini, predviđa izdvajanje 1,4 milijarde eura za NIS. Kako je navedeno u tekstu, “amandman se predlaže radi osiguranja energetske sigurnosti i stabilnosti zemlje”, za što je “potrebno osigurati stjecanje financijske imovine do iznosa od 164 milijarde dinara, kao i osigurati financiranje za navedenu namjenu”. Kako bi se financirao taj rashod, predviđeno je povećanje javnog duga, tj. zaduživanja države u 2026. godini za ukupno 212 milijardi dinara u odnosu na izvorni prijedlog Vlade, piše Nedeljnik. Struktura zaduživanja osmišljena je tako da se planirani primici od domaćeg i inozemnog zaduživanja (krediti od komercijalnih i multilateralnih institucija) povećaju s 380 milijardi dinara na 500 milijardi dinara (povećanje od 120 milijardi dinara). Također, planirani prihodi od izdavanja vrijednosnih papira na međunarodnom tržištu povećat će se s 260 milijardi na 352 milijarde dinara (povećanje od 92 milijarde).

Što smjeraju Rusi?

Izračun u amandmanu pokazuje da će se od 212 milijardi dinara novog duga 164 milijarde koristiti za stjecanje financijske imovine (energetska stabilnost), dok će se preostalih 48 milijardi koristiti za smanjenje trošenja gotovine s proračunskog računa. Analitičari procjenjuju da se radi o realnim procjenama.

“To je 2,5 milijarde eura za 100 posto tvrtke, a procjena se može napraviti na milijun načina. Nije isto kada se tvrtka prodaje u nekoj hitnoj situaciji. Godine 2022. puno je bolje išlo, ali sada imamo situaciju da je poslovanje u posljednjoj godini bilo teško, očito je da su rezultati lošiji, da je izgubljen dio tržišta… Još uvijek nije dramatično, ali ne pridonosi pozitivno cijeni. Rekao bih da je ovo fer procjena”, kaže za Novu ekonomiju Nenad Gujaničić, glavni broker u Momentum Securities. Precizira da se što se tiče prodaje tvrtke pod sankcijama, ona može prodati, ali nitko neće biti kupac ako nema jamstva da će sankcije biti ukinute. S druge strane, na primjeru Lukoila možemo vidjeti da se kupac može pronaći, navodi Gujaničić.

Ostaje za vidjeti hoće li ruska strana pristati prodati NIS po ovoj cijeni ili će on zapravo biti nacionaliziran, s obzirom na to da je predsjednik Srbije najavio da će platiti više ako bude potrebno. “Ako nakon 50 dana ne bude ugovora o kupnji, nećemo imati izbora i nikada nećemo nacionalizirati, već ćemo uvesti svoju upravu i ponudit ćemo najvišu moguću cijenu i platit ćemo najvišu moguću cijenu našim ruskim prijateljima”, rekao je predsjednik Aleksandar Vučić.

Ruske tvrtke Gazprom Neft i PJSC Intelligence posjeduju 56,15 posto kapitala NIS-a.