Stupio je na snagu naftni embargo Europske unije na rusku naftu koja stiže morskim putem. To, prema RTS-u, znači i prekid dotoka ruske nafte naftovodom Janaf u Srbiju. Glavni tajnik Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović kaže za RTS da se ni danas ni sljedećih dana ništa neće dogoditi, jer su uveliko ugovorene isporuke nafte do kraja godine.

Ukazao je da je 5.veljače potencijalni rizik, jer tada stupa na snagu zabrana uvoza derivata ruske nafte u Europsku uniju. Tada će se pojaviti ozbiljan nedostatak dizela, poručuje Mićović.

Europska unija uvela je embargo na rusku naftu koja stiže morskim putem i ograničila njenu cijenu na 60 dolara po barelu. Rusija ne prihvaća taj limit ni po cijenu smanjenja proizvodnje. Iako je pet članica Unije izuzeto od te sakcije, zabrana važi i za Srbiju – prekinut je dotok ruske nafte naftovodom Janaf.

Hoće li rasti cijene?
Tomislav Mićović ističe da bi se već vidjelo po cijeni da je ova mjera EU, zapravo G7 zemalja, ostavila nekog traga. “Danas se ništa neće dogoditi, neće ni narednih dana – sirova nafta se kupuje terminskim ugovorima i već su uveliko ugovorene isporuke do kraja godine i siječanj je čak završen”, dodaje Mićović.

Ukazao je da u tom smislu ova mjera neće dovesti do problema, tj. ugrožavanja opskrbe. “To pokazuju cijene sirove nafte koje su u petak bile 89 dolara po barelu, danas su 86, znači cijene su stabilne”, kaže Mićović.

Već tri tjedna cijene goriva na crpkama su u padu. Gorivo je pojeftinilo, ali vozači brinu kako će se ova situacija odraziti na cijene derivata. Mićović navodi da su svi rizici koje nosi energetska kriza i dalje na stolu.

“Rizici postoje, ali ne postoji ništa što bi sada neposredno ugrozilo opskrbu i što bi podiglo cijene. Za sada je sve pod kontrolom”.

Ističe da, kao što je premijerka Ana Brnabić rekla da je u pitanju politička odluka kada je riječ o Srbiji, isto tako OPEK tvrdi da neće povećavati isporuke koje reduciraju, jer smatra da bi to bila politička odluka, a ne odluka vođena ekonomskim interesima.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

“OPEK+ i dalje ostaje na svojoj redukciji proizvodnje od dva milijuna barela – što pokazuje da je opskrba tržišta stabilna”, naglašava Mićović.

“Važno je da sačuvamo uvoz”

I NIS kaže da su spremni očuvati opskrbu. Mićović poručuje da NIS ne može u potpunosti odgovoriti zahtjevima tržišta, kao i da je jako bitno da postoji komponenta uvoza.

“Treba očuvati cijene na toj razini da je uvoz moguć. U ovom trenutku skromnih 20.000 tona se uvozi ovih mjeseci u Srbiju i daje tu stabilnost. Ranije je to bilo i 50.000 ili 60.000 tona”, dodaje.

Naglašava da je NIS preuzeo na sebe velik deo opskrbe tržišta i u kriznom periodu.”Ali je važno sačuvati taj uvoz, jer jednom kada prekinemo i kada ti derivati završe na nekom drugom tržištu – neće biti tako jednostavno vratiti ih nazad i zato je kod formiranja cijena jako bitno da to bude na toj razini koja pokriva troškove uvoza”, objašnjava Mićović.

Nema problema na Mediteranu
Gužva je na Mediteranu, brodovi stižu sa svih strana. Na pitanje koliko to može usporiti trasport nafte i derivata. Mićović kaže da za sada tu nema nikakvih problema.

Ponuda na Mediteranu, gdje se i Srbija opskrbljuje sirovom naftom, a mogu reći i derivatima nafte, to je sve jedna veća regija Mediterana i šire do Slovačke, Mađarske i Austrije – tu za sada ima dovoljno derivata nafte”, naglasio je Mićović.

Ukazao je da je 5. veljače potencijalni rizik, jer tada stupa na snagu zabrana uvoza derivata nafte iz Rusije u Europsku uniju. “Tada će se pojaviti ozbiljan nedostatak dizela. Trebamo se svi spremati za 5. veljače više nego za ovaj 5. prosinac, jer sirova nafta lakše nekako uspijeva promijeniti svoje tokove i doći do Mediterana u dovoljnim količinama”, izjavio je Mićović.

Zbog toga su važne zalihe, država kaže da su skladišta puna i da ima rezervi za dva mjeseca. Kada je riječ o zalihama naftnih kompanija, Mićović kaže da su operativne zalihe formirane na razini četiri dana prosečne potrošnje.

“Ne uspijevaju naftne tvrtke u potpunosti upravljati zalihama kao da nema krize. Svi se trude optimizirati te zalihe kako ne bi pretrpjeli gubitke u padajućem tržištu kakvo je bilo sad za nama”, ističe Mićović.

Objasnio je i da državne zalihe ne služe da prebrode krizu, već da premoste do rješenja i nekog novog izvora, u slučaju da dođe do poremećaja. “Poremećaji nastaju našom ili ne našom voljom ili greškom. Svejedno, oni su mogući. Zbog toga je važno da te zalihe budu što veće i da nam daju više prostora i vremena da prebrodimo potencijalni poremećaj”, pojasnio je Mićović.

Transport Dunavom
Kada je riječ o transportu nafte Dunavom, prošlog ljeta i jeseni bilo je problema i iz pravca Slovačke i iz pravca Constante.

“U Constanti je i dalje kaos, s obzirom da se Ukrajina u velikoj mjeri opskrbljuje dizelom iz Constante, što ranije nije bio slučaj. Tako da sve zemlje koje su na Dunavu i čija opskrba gravitira odatle imaju problem. Jer je tamo problem”, navodi Mićović za RTS.

Kada je riječ o vodostaju Dunava, kaže da je dovoljan da se može osigurati normalna opskrba brodovima.