Lavina je krenula: Dizel globalno ‘divlja’, težak udarac i za gospodarstvo šire regije

Autor: Siniša Malus , 20. siječanj 2025. u 06:28
Dovoljno razloga za brigu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića - ne riješi li se situacija sa sankcijama, rafinerija Pančevo bi radila sa značajno smanjenim kapacitetom, a alternativni kanali opskrbe sirovom naftom doveli bi do povećanja troškova/Denis Kapetanović/PIXSELL

Državna politika sjedenja na dva stolca ugrozila regionalnu sigurnost opskrbe naftnim derivatima.

Američka vlada poduzela je nedavno mjere kako bi Rusiju lišila prihoda od njezinih energetskih kompanija, stavivši pod sankcije više od 200 pojedinaca i subjekata koji djeluju u ruskom energetskom sektoru, uključujući Gazprom i mnoge njegove podružnice, među kojima je i Naftna industrija Srbije (NIS).

Kompanija NIS objavila je na portalu Beogradske burze “informacije o aktualnim okolnostima” budući da je 14. siječnja, privremeno obustavljeno trgovanje njezinim dionicama.

U petak, 10. siječnja, potvrđeno je uvođenje sankcija Sjedinjenih Američkih Država tvrtki NIS koja pažljivo razmatra sve detalje vezane uz objavljene informacije. Rafinerija nafte Pančevo, kako su naveli, radi normalno i tržištu isporučuje sve potrebne naftne derivate.

Analitičari i poznavatelji tržišta, međutim, već sad upozoravaju da bi šteta koja će nastati regionalnoj sigurnosti opskrbe naftnim derivatima mogla biti nesaglediva. Konkretnije, najviše posljedica moglo bi se osjetiti u kontekstu mogućeg nedostatka dizelskog goriva kao i njegove cijene.

Flota ‘u sjeni’ s jeftinim gorivom

Mnogi od brodova pod novim sankcijama dio su onoga što se naziva flotom ‘u sjeni’, korišteni su za prijevoz nafte u Indiju i Kinu.

Zašto je dizel problematičan?
U 2022. godini u Srbiji je potrošeno 500 kt benzina i 2300 kt dizela. Dok u susjednim zemljama obično postoji višak benzina koji bi mogao zamijeniti domaću proizvodnju od 600 kt (zapravo smanjujući regionalnu neravnotežu između ponude i potražnje za benzinom), dizel je sasvim druga priča.

Što se tiče dizela, cijela je regija u deficitu opskrbe (osim Grčke, te u znatno manjoj mjeri Bugarske i Italije), tako da bi domaća proizvodnja dizela od 2100 kt trebala biti zadovoljena uglavnom iz uvoza izvan EU, no stvara prije svega logistički izazov i neželjeni stupanj uvozne ovisnosti uslijed trenutačnih geopolitičkih napetosti.

Povećana neravnoteža između ponude i potražnje ojačala bi cijene i time dodatno povećala logističke i proizvodne troškove, pogađajući već pogoršanu konkurentnost glavnih igrača (nakon poremećaja opskrbe povezanih s pandemijom i energetske krize izazvane ratom) i povećavajući troškove života za građane.

Dizel nije samo motorno gorivo koje je ključno za segment osobnih automobila i teretni promet, već se također koristi u industriji za proizvodnju topline i kao sirovina u velikom broju procesa. Dizel se također često koristi u javnim autobusima, vlakovima, brodovima i sustavima teglenica.

Većina građevinskih, poljoprivrednih i vojnih vozila i opreme također ima dizelske motore. Dizelsko gorivo također ima veću gustoću energije od ostalih tekućih goriva, pa daje više korisne energije po jedinici volumena. Dizelsko gorivo se također koristi u generatorima motora za proizvodnju električne energije. Mnoga industrijska postrojenja, velike zgrade, institucionalni objekti, bolnice i elektroprivrede imaju dizelske generatore za rezervno i hitno napajanje.

Zbog toga se dizel također naziva radnom snagom gospodarstva jer pokreće polovinu ključnih gospodarskih sektora u tipičnoj razvijenoj zemlji. Posljedično, svaki fizički manjak dizela i/ili povećanje cijena bio bi kočnica srpskom i regionalnom gospodarstvu i rastu prihoda, negativno utječući i na srpsku trgovinu i gospodarske partnere.

80

posto srpskog tržišta motornih goriva drži NIS

Sankcije pogodile metu
Zaključno, iz sektora stižu brojna upozorenja da bi, ako se ubrzo ne riješi situacija s NIS-om, moglo biti posljedica na sva tržišta u okruženju u srednjoj i jugoistočnoj Europi.

Srbija je u posljednje tri godine relativno uspješno balansirala između Istoka i Zapada, nudeći svakoj strani određene ustupke, a tome je očito došao kraj odlukom američke administracije u odlasku.

SAD kao učinkovito sredstvo provedbe te odluke nije mogao naći bolju metu od strateški važne tvrtke koja drži oko 80 posto tamošnjeg tržišta motornih goriva (oko 50 posto maloprodaje) i posjeduje rafineriju u Pančevu gdje se prerađuje oko četvrtina domaće sirove nafte, a ostatak se uvozi, uglavnom preko Jadranskog naftovoda.

Ključno pitanje sankcija koje su se očekivale ticalo se mogućnosti da NIS nastavi nesmetano uvoziti sirovu naftu, s obzirom na to da se obruč oko financijskih sankcija i nemogućnosti nabavke opreme na Zapadu počeo stezati još 2022. Rat u Ukrajini suočio je NIS s najjačim valom sankcija EU do tada, koje su djelomice izbjegnute kozmetičkom promjenom vlasničke strukture – Gazpromnjeft je početkom svibnja 2022. prenio 6,2 posto svojih dionica na Gazprom, snizivši vlastiti udio u vlasništvu do 50 posto.

Očekivano odbijanje ruske strane da se povuče iz NIS-a moglo bi dovesti do poteškoća u funkcioniranju ove tvrtke ako američka administracija izvrši snažan pritisak na sve članice EU da prestanu poslovati s NIS-om. Rafinerija Pančevo bi radila sa značajno smanjenim kapacitetom, a alternativni kanali opskrbe sirovom naftom doveli bi do povećanja troškova.

Vođenje vanjske politike sjedenja na dva stolca čija cijena bi sada mogla biti isporučena s visokom kamatom. Kvaka je u mogućem nepristajanju ruske strane na prodaju NIS-a s obzirom na to da bi takav potez ukazao na slabosti Rusije u situaciji kada se ne nazire kraj rusko-ukrajinskog rata. Prihodi koje bi ruska strana ostvarila u toj transakciji ne predstavljaju ni približno značajnu stavku koliko je to ekonomski i politički utjecaj na Balkanu preko jedne strateški važne kompanije.

Skok svjetskih cijena dizela
U međuvremenu, globalne cijene dizela naglo su porasle nakon najnovije runde američkih sankcija na trgovinu naftom Rusije zbog očekivanja da će mjere smanjiti opskrbu, prema analitičarima i podacima Londonske burze, javlja Reuters. Sjedinjene Države su, podsjetimo, prije tjedan dana uvele dosad najoštrije sankcije ruskim proizvođačima i tankerima kako bi ograničile prihode drugog svjetskog izvoznika nafte, kojima Moskva financira svoj rat u Ukrajini.

Mnogi od brodova pod novim sankcijama dio su onoga što se na Zapadu naziva “flotom u sjeni” osmišljenoj baš za izbjegavanje zapadnih restrikcija, korišteni su za prijevoz nafte u Indiju i Kinu. Rafinerije u tim zemljama imale su koristi od jeftinog ruskog uvoza koji je zabranjen u Europi nakon invazije Moskve na Ukrajinu.

“Cijene dizela su porasle nakon vijesti o sankcijama i očekujemo značajne poremećaje u ruskom izvozu dizela”, rekla je analitičarka Energy Aspectsa, Natalia Losada. Zaključila je da je pod znak pitanja došlo najmanje 150.000 barela dnevno ruskog izvoza dizela iz rafinerija Gazpromnjeft i Surgutneftegas.

Komentirajte prvi

New Report

Close