Američka vlada poduzela je nedavno mjere kako bi Rusiju lišila prihoda od njezinih energetskih kompanija, stavivši pod sankcije više od 200 pojedinaca i subjekata koji djeluju u ruskom energetskom sektoru, uključujući Gazprom i mnoge njegove podružnice, među kojima je i Naftna industrija Srbije (NIS).

Kompanija NIS objavila je na portalu Beogradske burze “informacije o aktualnim okolnostima” budući da je 14. siječnja, privremeno obustavljeno trgovanje njezinim dionicama.

U petak, 10. siječnja, potvrđeno je uvođenje sankcija Sjedinjenih Američkih Država tvrtki NIS koja pažljivo razmatra sve detalje vezane uz objavljene informacije. Rafinerija nafte Pančevo, kako su naveli, radi normalno i tržištu isporučuje sve potrebne naftne derivate.

Analitičari i poznavatelji tržišta, međutim, već sad upozoravaju da bi šteta koja će nastati regionalnoj sigurnosti opskrbe naftnim derivatima mogla biti nesaglediva. Konkretnije, najviše posljedica moglo bi se osjetiti u kontekstu mogućeg nedostatka dizelskog goriva kao i njegove cijene.

Zašto je dizel problematičan?
U 2022. godini u Srbiji je potrošeno 500 kt benzina i 2300 kt dizela. Dok u susjednim zemljama obično postoji višak benzina koji bi mogao zamijeniti domaću proizvodnju od 600 kt (zapravo smanjujući regionalnu neravnotežu između ponude i potražnje za benzinom), dizel je sasvim druga priča.

Što se tiče dizela, cijela je regija u deficitu opskrbe (osim Grčke, te u znatno manjoj mjeri Bugarske i Italije), tako da bi domaća proizvodnja dizela od 2100 kt trebala biti zadovoljena uglavnom iz uvoza izvan EU, no stvara prije svega logistički izazov i neželjeni stupanj uvozne ovisnosti uslijed trenutačnih geopolitičkih napetosti.

Povećana neravnoteža između ponude i potražnje ojačala bi cijene i time dodatno povećala logističke i proizvodne troškove, pogađajući već pogoršanu konkurentnost glavnih igrača (nakon poremećaja opskrbe povezanih s pandemijom i energetske krize izazvane ratom) i povećavajući troškove života za građane.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Dizel nije samo motorno gorivo koje je ključno za segment osobnih automobila i teretni promet, već se također koristi u industriji za proizvodnju topline i kao sirovina u velikom broju procesa. Dizel se također često koristi u javnim autobusima, vlakovima, brodovima i sustavima teglenica.

Većina građevinskih, poljoprivrednih i vojnih vozila i opreme također ima dizelske motore. Dizelsko gorivo također ima veću gustoću energije od ostalih tekućih goriva, pa daje više korisne energije po jedinici volumena. Dizelsko gorivo se također koristi u generatorima motora za proizvodnju električne energije. Mnoga industrijska postrojenja, velike zgrade, institucionalni objekti, bolnice i elektroprivrede imaju dizelske generatore za rezervno i hitno napajanje.

Zbog toga se dizel također naziva radnom snagom gospodarstva jer pokreće polovinu ključnih gospodarskih sektora u tipičnoj razvijenoj zemlji. Posljedično, svaki fizički manjak dizela i/ili povećanje cijena bio bi kočnica srpskom i regionalnom gospodarstvu i rastu prihoda, negativno utječući i na srpsku trgovinu i gospodarske partnere.

Sankcije pogodile metu
Zaključno, iz sektora stižu brojna upozorenja da bi, ako se ubrzo ne riješi situacija s NIS-om, moglo biti posljedica na sva tržišta u okruženju u srednjoj i jugoistočnoj Europi.

Srbija je u posljednje tri godine relativno uspješno balansirala između Istoka i Zapada, nudeći svakoj strani određene ustupke, a tome je očito došao kraj odlukom američke administracije u odlasku.

SAD kao učinkovito sredstvo provedbe te odluke nije mogao naći bolju metu od strateški važne tvrtke koja drži oko 80 posto tamošnjeg tržišta motornih goriva (oko 50 posto maloprodaje) i posjeduje rafineriju u Pančevu gdje se prerađuje oko četvrtina domaće sirove nafte, a ostatak se uvozi, uglavnom preko Jadranskog naftovoda.

Ključno pitanje sankcija koje su se očekivale ticalo se mogućnosti da NIS nastavi nesmetano uvoziti sirovu naftu, s obzirom na to da se obruč oko financijskih sankcija i nemogućnosti nabavke opreme na Zapadu počeo stezati još 2022. Rat u Ukrajini suočio je NIS s najjačim valom sankcija EU do tada, koje su djelomice izbjegnute kozmetičkom promjenom vlasničke strukture – Gazpromnjeft je početkom svibnja 2022. prenio 6,2 posto svojih dionica na Gazprom, snizivši vlastiti udio u vlasništvu do 50 posto.

Očekivano odbijanje ruske strane da se povuče iz NIS-a moglo bi dovesti do poteškoća u funkcioniranju ove tvrtke ako američka administracija izvrši snažan pritisak na sve članice EU da prestanu poslovati s NIS-om. Rafinerija Pančevo bi radila sa značajno smanjenim kapacitetom, a alternativni kanali opskrbe sirovom naftom doveli bi do povećanja troškova.

Vođenje vanjske politike sjedenja na dva stolca čija cijena bi sada mogla biti isporučena s visokom kamatom. Kvaka je u mogućem nepristajanju ruske strane na prodaju NIS-a s obzirom na to da bi takav potez ukazao na slabosti Rusije u situaciji kada se ne nazire kraj rusko-ukrajinskog rata. Prihodi koje bi ruska strana ostvarila u toj transakciji ne predstavljaju ni približno značajnu stavku koliko je to ekonomski i politički utjecaj na Balkanu preko jedne strateški važne kompanije.

Skok svjetskih cijena dizela
U međuvremenu, globalne cijene dizela naglo su porasle nakon najnovije runde američkih sankcija na trgovinu naftom Rusije zbog očekivanja da će mjere smanjiti opskrbu, prema analitičarima i podacima Londonske burze, javlja Reuters. Sjedinjene Države su, podsjetimo, prije tjedan dana uvele dosad najoštrije sankcije ruskim proizvođačima i tankerima kako bi ograničile prihode drugog svjetskog izvoznika nafte, kojima Moskva financira svoj rat u Ukrajini.

Mnogi od brodova pod novim sankcijama dio su onoga što se na Zapadu naziva “flotom u sjeni” osmišljenoj baš za izbjegavanje zapadnih restrikcija, korišteni su za prijevoz nafte u Indiju i Kinu. Rafinerije u tim zemljama imale su koristi od jeftinog ruskog uvoza koji je zabranjen u Europi nakon invazije Moskve na Ukrajinu.

“Cijene dizela su porasle nakon vijesti o sankcijama i očekujemo značajne poremećaje u ruskom izvozu dizela”, rekla je analitičarka Energy Aspectsa, Natalia Losada. Zaključila je da je pod znak pitanja došlo najmanje 150.000 barela dnevno ruskog izvoza dizela iz rafinerija Gazpromnjeft i Surgutneftegas.