S plantaža na području Prizrena, ispod Šar-planine, koje se nalaze na jugu Kosova, ove godine će oko 200 tona maline ili dvije trećine uroda biti izvezeno na europsko tržište. Berba traženog voća već je počela, a “crveno zlato”, kako se zove prizrenska malina, uskoro će se naći na tržištima Njemačke, Italije, Turske i Japana, piše Radio Slobodna Europa. Ismet Osmani, direktor poljoprivredne zadruge Ari i Kuq iz Prizrena, vratio se na Kosovo iz Švedske prije 15 godina i počeo se baviti uzgojem malina.

Prate svjetske trendove

Tijekom 2021. godine malinari su zarađivali oko 4,50 eura po kilogramu. Osmani dodaje da je na području Šar-planine oko 100 hektara zemljišta zasađeno malinama.

“Naša malina raste na nadmorskoj visini od 1000 do 1200 metara, a na ovom području nema tvornica. Na ovoj nadmorskoj visini susreću se kontinentalna, polukontinentalna i planinska klima, što, između ostalog, čini da maline imaju više šećera i kvalitetnije su od ostalih”, kaže Osmani za Radio Slobodna Europa. Kaže da prilikom uzgoja malina koristi sve agrotehničke mjere i prati svjetske standarde.

Iz Carine Kosova kažu da je tijekom 2021. godine s Kosova izvezeno gotovo 900 tona malina vrijednih gotovo tri milijuna eura. U prvih šest meseci 2022. godine izvezeno je oko 111 tona maline u vrijednosti od oko 617.000 eura. Prema podacima kosovske Carine, maline se najviše izvoze u Njemačku, Srbiju, Austriju i Tursku. Uzgajivači malina godišnje zapošljavaju oko 6000 radnika. Pokušavaju se izboriti za mjesto na tržištu i, kako kažu, u tome uspijevaju. Seat Shabani iz sela Planjane kod Prizrena, ima plantažu od 60 ari na kojoj proizvodi maline. Prijatelji i rodbina u iseljeništvu kažu da kosovske maline često stižu u zemlje u kojima žive. “Moj rođak radi u tvornici slatkiša u Njemačkoj. Često mi kaže da su on i njegove kolege izuzetno sretni kada dobiju naše, kosovske, maline. Za njih je kosovska malina izuzetno visoke kvalitete, što je za nas vrlo dobra poruka da nastavimo s ovim poslom”, kaže Shabani. Abidin Alija iz Skorobišta, pokraj Prizrena, već četiri godine bavi se proizvodnjom malina. Ali, nije u potpunosti zadovoljan prodajnom cijenom i kaže da je cijena poljoprivrednih sirovina drastično povećana.

Strateški proizvod

“Prošle godine kilogram gnojiva plaćali smo 1,50 eura, a sada plaćamo četiri eura. Isto vrijedi i za ostale sirovine. Stoga se nadam boljoj cijeni koja bi trebala biti do pet eura po kilogramu malina”, objašnjava Alija. Uzgajivači malina na Kosovu kažu kako ih ohrabruje činjenica da su uvjeti za izvoz iz godine u godinu sve bolji. Uzgajivači preko udruženja Mjedra e Kosova surađuju i s vladom Kosova.

“Zadovoljni smo suradnjom s vladom, spremna je da nam pomogne, da stimulira proizvodnju”, kaže Ismet Osmani, direktor zemljoradničke zadruge Ari i Kuq iz Prizrena. On ističe da dobivaju subvencije oko 200 eura po hektaru zasađenog malinama. “Tako malina postaje strateški proizvod Kosova”, ocjenjuje Osmani.