Kina ne odustaje od planova za ulaganje u elektroenergetski sustav Bosne i Hercegovine temeljen na korištenju ugljena, unatoč upozorenjima kako bi se time ugrozili planovi za smanjenje emisije ugljikovog dioksida i usklađivanje s okolišnom politikom Europske unije.

Kineske kompanije China Gezhouba Group Company (CGGC) i China Energy Engineering Group (GEDI), koje su 2014. sklopile ugovor s Elektroprivredom BiH o gradnji Bloka 7 termoelektrane u Tuzli kreditom iza kojega bi stajala kineska vlada, priopćile su da ne odustaju od tog projekta, unatoč tome što je sudjelovanje otkazao američki General Electric koji je trebao proizvesti ključni dio opreme, a to je kasnije uradio i njemački Siemens.

Američka kompanija trebala je proizvesti kotao i generator parne turbine, no General Electric je u rujnu 2020. godine najavio kako se namjerava povući s energetskog tržišta ugljena i to zbog globalnog trenda postupnog ukidanja proizvodnje energije na taj način. Kinezi su potražili alternativu u Siemensu, no i ta ih je kompanija odbila.

BiH je među rijetkim europskim državama koje još uvijek računaju na ugljen, a objašnjenje za novo ulaganje u Tuzli bilo je da je potrebno zamijeniti postojeće blokove termoelektrane, temeljene na zastarjelim tehnologijama, te proizvodnjom iz vlastitih izvora osigurati energetsku neovisnost zemlje. Iz termoelektrana na ugljen BiH dobiva gotovo 70 posto električne energije.

Čeka se odluka Parlamenta FBiH

Investicija u Tuzli procijenjena je na oko 767 milijuna eura, no zbog odluke General Electrica o povlačenju iz zajedničkog posla s Kinezima projekt je doveden u pitanje. U tome su udjela imala i upozorenja europske Energetske zajednice i udruga koja se bave zaštitom okoliša.

Oni smatraju da bi ulaganje u energiju temeljenu na ugljenu bilo ne samo štetno po okoliš nego i neisplativo, jer će BiH morati plaćati penale zbog emisije ugljikovog dioksida, te bi i struja koju bi eventualno izvozili bila preskupa.

Ali Kineze to nije pokolebalo te oni sada nude da opremu umjesto General Electrica, odnosno Siemensa, proizvedu kompanije Shanghai Boiler Works i Shanghai Electric Group, javila je Hina. Izmjene ugovora iz 2014. morao bi odobriti Parlament Federacije BiH, a očekuje se kako će se o tome raspravljati na nekoj od sjednica nakon ljetne stanke.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Prema planovima Elektroprivrede BiH, tri bloka TE Tuzla trebala bi biti isključena do 2025., a četvrti bi uz obnovu nastavio s radom do 2035., kada bi ga zamijenio Blok 7.

No u novom izvješću CEE Bankwatcha i Centra za Istraživanje energetike i čistog zraka (CREA) navodi se da su zakonska ograničenja emisija sumporovog dioksida iz termoelektrana na ugljen diljem Zapadnog Balkana u 2020. godini znatno prekoračena.

U dokumentu pripremljenom u suradnji s Centrom za ekologiju i energiju i Centrom za životnu sredinu, navodi se da je izostao očekivani utjecaj smanjene ekonomske aktivnosti zbog Covida-19 na smanjenje tog onečišćenja.

Termoelektrane u BiH, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i na Kosovu emitirale su lani 6,4 puta više sumporovog dioksida, prenosi Tanjug.

Ugljevik najviše prekoračio emisije

Navodi se kako su prošle godine ukupne emisije sumporovog dioksida iz termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu bile 2,5 puta veće od emisija iz svih termoelektrana na ugljen u Europskoj uniji.

Prošle godine srpske termoelektrane imale su najveće emisije sumporovog dioksida, ukupno 333.602 tone, a druga je bila BiH sa 220.411 tona.

“Emisije sumporovog dioksida iz termoelektrana na ugljen u Srbiji premašile su emisije iz 221 postrojenja u cijeloj EU u 2020. godini“, navodi se u dokumentu.

Apsolutni regionalni rekorder u prekoračenju emisija je RiTE Ugljevik u BiH, sa 107.402 tone sumporovog dioksida u 2020. godini, čime je premašen zbroj regionalnih nacionalnih ograničenja.

RiTE Ugljevik i TE Kostolac B1 i B2 u Srbiji emitirali su gotovo 12 puta više od dopuštenih vrijednosti, unatoč tome što su imali ugrađenu opremu za odsumporivanje.

Uvoz električne energije u EU iz zemalja Zapadnog Balkana čini samo 0,3% ukupne potrošnje električne energije Unije, ali emisije sumporovog dioksida povezane s tim uvozom iznose 50% ukupne emisije iz svih postrojenja u EU u 2020. godini. Proizvodnja električne energije na Zapadnom Balkanu sadrži 300 puta više sumporovog dioksida nego u EU.