Ministar gospodarstva Ante Šušnjar izjavio je ovih dana da Južna plinska interkonekcija dobiva opravdanje s ulaskom američkih investitora te je najavio da će Hrvatska započeti graditi svoj dio plinovoda čim se projekt započne realizirati s bosanskohercegovačke strane.
Na panel raspravi Energetska suverenost Bosne i Hercegovine Južna plinska interkonekcija kao strateški iskorak, održanoj na Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar 2026., sudionici su istaknuli važnost projekta za energetsku sigurnost i povezivanje te zemlje sa Zapadom.
Energetska povezanost
“Mislim da time (ulaskom američkih investitora) ovaj projekt dobiva potpunu svrhu jer do sada smo imali prepirke na političkoj razini, bez jasnog komercijalnog interesa”, rekao je ministar Šušnjar. Dodao je kako je s bosanskohercegovačke strane izgrađen plinovod od Zenice do Travnika koji je realiziran prije dvanaest godina te da kroz njega ne teče plin.
“To za Hrvatsku nije prihvatljivo”, rekao je ministar. Po njegovim riječima, Hrvatska je spremna izgraditi svoj dio plinovoda od Dugopolja od Zagvozda i granice s BiH, ali samo ako će vidjeti realizaciju projekta u Bosni i Hercegovini.
“Mi smo spremni i možemo početi sutra, ali moramo vidjeti i konkretne iskorake s ove strane granice”, istaknuo je. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da je plinska interkonekcija strateški interes Bosne i Hercegovine i Hrvata u BiH, dodajući da investitor iz Sjedinjenih Američkih Država znači sigurnost za Bosnu i Hercegovinu.
Otpravnik poslova američkog veleposlanstva u BiH John Ginkel rekao je da se BiH kreće prema Zapadu te da joj je potrebna energetska povezanost. Upozorio je kako ‘energetske veze s Istokom nisu pouzdane’.
Član Uprave Plinacroa Boris Bošnjak istaknuo je da Hrvatska može završiti svoj dio projekta za tri do tri i pol godine. Dodao je da će i novi plinovod kojim bi se BiH trebala povezati na hrvatski plinski sustav graditi tako da podržava transport vodika, biometana i CO2. Izmjenama Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji kao nositelj projekta predviđa se američka kompanija AAFS, koja bi trebala dobiti koncesiju za izgradnju plinovoda, uvoz plina i upravljanje plinskim sustavom.
Izmjene su predložene nakon protivljenja hrvatskih predstavnika u BiH da taj posao obavlja BH-Gas. Predviđeno je i da se na marginama Summita triju mora u Dubrovniku, uz nazočnost američkih dužnosnika, potpiše dokument između Hrvatske i BiH o plinskom povezivanju. Realizacijom projekta Južne plinske interkonekcije BiH bi dobila opskrbu plinom novim pravcem iz LNG terminala na Krku. BiH trenutačno dobiva ruski plin posredstvom Turskog plinskog toka.
Američki interes
Sjedinjene Države vide povezivanje plinskih mreža Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao strateški projekt koji će osigurati energetsku neovisnost regije i u njega privući nove američke investitore, izjavio je nedavno posebni izaslanik Ministarstva energetike SAD Joshua Volz koji je boravio u višednevnom posjetu BiH.
Volz je u BiH stigao kako bi potvrdio zainteresiranost sadašnje američke administracije za što brže okončanje procedura nužnih za početak izgradnje plinovoda kojim bi se toj zemlji osigurao pristup plinskoj mreži u Hrvatskoj, a time i terminalu na Krku. U intervjuu za “Dnevni avaz” Volz je ustvrdio kako je taj projekt toliko važan da se o njemu raspravlja na najvišim razinama vlasti u SAD.
“Ovo nije samo energetski već i vrhunski strateški projekt za SAD o kojemu se raspravlja na najvišoj razini u Bijeloj kući i u Vijeću za nacionalnu sigurnost. Cilj i interes SAD je da učvrstimo ekonomske i političke veze s BiH i s europskim partnerima”, kazao je Volz. Istaknuo je da Europa već godinama skupo plaća svoju ovisnost o jednom izvoru energije kroz rastuće cijene i ekonomsko usporavanje.
Južnu interkonekciju opisuje kamenom temeljcem gospodarstva BiH i kaže kako je to preduvjet za modernizaciju njene industrije. Istodobno će, kako je najavio, energetska infrastruktura sigurno privući velike američke investicije u privatni sektor, a tvrtke u SAD-u, kako tvrdi, budno prate cijeli projekt.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu