IT sektoir u cijeloj regiji posljednjih godina bilježi snažne stope rasta kada je izvoz usluga u pitanju. Tako je i u Bosni i Hercegovini. Jedna od rijetkih grana u kojoj Bosna i Hercegovina ostvaruje suficit u razmjeni sa svijetom je IT (informacijski) sektor.

O toj tezi svjedoče podaci prema kojima je vrijednost izvoza računalnih usluga prošle godine premašila pola milijarde maraka, dok je u istom razdoblju strani stručnjaci prodali su samo oko 51 milijun KM svojih pametnih rješenja.

Propulzivan sektor
Centralna banka Bosne i Hercegovine procjenjuje uvoz i izvoz usluga i njihovih podkomponenti, između ostalog, za telekomunikacijske, računalne i informacijske usluge u sklopu procjena platne bilance na temelju raspoloživih izvornih podataka.

“Vrijednost izvoza računalnih usluga u 2022. godini bila je 544,54 milijuna KM, a u 2021. godini 396,67 milijuna maraka. Kada je riječ o uvozu, BiH je u prošloj godini uvezla računalne usluge u vrijednosti od 51,07 milijuna maraka, a u 2021. godini za 47,84 milijuna KM”, istaknuli su iz Centralne banke BiH i naglasili da ne raspolažu podacima o konkretnoj vrsti usluga.

U Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS kažu da je, kada je u pitanju izvoz, IT sektor najbrže rastuća grana privrede u Srpskoj.

“Najbrži rast izvoza je upravo u području informatičkih usluga, iako vrijednost izvoza u toj grani nije najveća jer drugi sektori ostvaruju veće izvozne vrijednosti. Nažalost, IT sektor je nerazvijen u Srpskoj i Bosni i Hercegovini, ali postoji značajan potencijal za razvoj te industrije za ukupni ekonomskii rast.

Istraživanja pokazuju da povećanje izdvajanja za IT industriju dovodi do rasta BDP-a od dva posto”, rekao je za Glas Srpske pomoćnik ministrice za informacijsko društvo Denis Turkanović te dodao da daljnji razvoj IT sektora zahtijeva veća ulaganja u ljudske resurse.

Saša Matić, suvlasnik i tehnički direktor banjalučke tvrtke “East Code”, smatra da je nedostatak stručnog kadra prepreka za ozbiljniji razvoj IT sektora u Srpskoj i BiH.

Nedostatak radnika
“Već sada našem tržištu nedostaje kvalitetnih, stručnih radnika, a plaće senior programera idu i do pet, šest tisuća maraka.

Ima puno obučenih radnika i tko god ima afiniteta može se u godinu dana solidno baviti ovim poslom, s tim da tehnologije tako brzo napreduju i da, ako se ne usavršavaju i ne uče samostalno, ne mogu puno postići”, kaže Matić i dodaje da su izvrsno poznavanje engleskog jezika i vješt rad na računalu osnovne kvalifikacije koje IT stručnjaci moraju imati.

Prema podacima APIF-a, prošle godine u Srpskoj su novoosnovana 53 poslovna subjekta iz oblasti kompjuterskog programiranja, a godinu ranije 38.