Dok je krajem prošlog stoljeća u Srbiji sinonim za poreznu oazu bio Cipar danas je drukčije. Najpopularnija destinacija srpskih poduzetnika je postao Hong Kong, dok se na drugom mjestu nalazi Singapur.

Da je poslovanje u poreznim rajevima i dalje popularno i atraktivno, svjedoče i podaci Narodne banke Srbije (NBS) o platnom prometu s inozemstvom za prvih šest mjeseci 2021.

Ukupan iznos plaćanja koja su obavili srpski poduzetnici prema offshore zonama iznosio je 472 milijuna eura, što je pad od 12 posto u odnosu na prošlu godinu. Priljev iz tih zemalja u istom razdoblju iznosio je 652 milijuna eura, što je čak 77 posto više nego lani.

“U svijetu je sve više kompanije koje su razgranate i imaju sjedišta na različitim mjestima, pa su u prednosti i kada planiraju transakcije.

Ti poduzetnici poštuju zakone, ali smatraju da mogu imati koristi od toga što imaju offshore kompanije”, objašnjava Milan Kovačević, konzultant za strana ulaganja.

Uštede na PDV-u

Prednosti i pogodnosti poslovanja s offshore kompanijama brojne su i kreću se od nižih poreza, do jednostavnijih procedura i propisa, pa sve do isplate dividende.

“Ako imate kompaniju u nekoj dalekoj državi, a ta kompanija je vlasnica tvrtke u Srbiji koja dobro posluje, onda je značajna korist u tome što je drukčija isplata dividende”, kaže Kovačević i dodaje da ako se vlasnik odluči na reorganizaciju, te želi podijeliti ili prodati tvrtku koja je u vlasništvu offshore kompanije, i ta procedura se značajno razlikuje od zemlje do zemlje.

Svakodnevno poslovanje može također biti jednostavnije i lakše. Na primjer, otvaranje računa u nekoj trećoj zemlji je brže i jednostavnije ako se radi s kompanijom u offshore zoni. Vrlo često postoje i uštede na PDV-u, jer taj porez može se “prebiti” između određenih zemalja.

“Svakako, pojedinci koji se bave nezakonitim poslovima mogu lakše oprati novac preko takvih zona”, upozorava Kovačević.

Prema podacima NBS-a, građani Srbije su najveći obujam plaćanja obavili prema Hong Kongu (379,3 milijuna eura), zatim Singapuru (56,4 milijuna eura), Libanonu (24,1 milijun eura), Sejšelskim otocima (7,3 milijuna eura) i Britanskim Djevičanskim Otocima (5,7 milijuna eura).

Najviše dali za uvoz robe

Čak 80 posto tih transakcija odnosi se na plaćanje uvoza robe (379 milijuna eura), a tvrtke koje su obavila ta plaćanja bave se trgovinom na veliko osim trgovinom motornim vozilima i motorkotačima (379 milijuna eura), proizvodnjom osnovnih metala (93,2 milijuna eura) i eksploatacijom ruda i metala (60,9 milijuna eura).

Kada je riječ o priljevu, povećanje se najviše odnosi na korištenje kredita od povezanih osoba (259,2 milijuna eura). Za prvih šest mjeseci najveći dio priljeva od 652,5 milijuna eura realiziran je s Hong Kongom (510,1 milijun eura) i Singapurom (74,7 milijuna eura).