Nedavno su Elektroprivreda RS i Elektroprivreda Srbije osnovale zajedničku kompaniju za realizaciju Hidroenergetskog sustava Gornja Drina, kojim je predviđena izgradnja tri hidroelektrane u gornjem slijevu rijeke Drine – Buk Bijela, Foča i Paunci. U zajedničkoj kompaniji Elektroprivreda Srbije ima udio od 51 posto, a Elektroprivreda RS 49 posto.

Međutim, taj plan je naišao na snažan otpor. Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH, koji je i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), rekao je za BHRT da se protivi projektu te da će ga, ako ne drukčije, pokušati osporiti na Ustavnom sudu. 
Izetbegović je kritizirao Srbiju, u ovom slučaju i predsjednika te države Aleksandra Vučića, budući da nije konzultirana država BiH u čijoj nadležnosti je vodno blago.

Tko odlučuje o Drini?

Prije toga reagirala je SDA koja je poručila da se potpisana izjava o Gornjoj Drini temelji na odredbama Zakona o unutarnjoj plovidbi RS kojim su sve rijeke u RS, uključujući Drinu, proglašene za unutarnje vode RS. “Riječ je, međutim, o nevažećim zakonskim odredbama, budući da ih je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim i poništio, uz objašnjenje da su rijeke imovina kojom može raspolagati isključivo država”, naveli su iz SDA. Valentin Inzko, visoki predstavnik za BiH, izjavio je da za odluku o gradnji hidroelektrana suglasnost treba dati BiH.

Ana Brnabić, premijerka Srbije i Radovan Višković, premijer Republike Srpske, potpisali su, naime, 13. studenoga u Banjoj Luci zajedničku izjavu o izgradnji tri hidroelektrane na Drini, čija je ukupna vrijednost 520 milijuna eura. Prvo će se graditi hidroelektrana Buk Bijela. 
Radovan Višković izjavio je da je za izgradnju HE Buk Bijela, snage 180 megavata, potrebno šest godina i da će stajati 200 milijuna eura. Na protivljenja projektu iz bošnjačkih redova regirao je Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, pozdravljajući potpisivanje zajedničke izjave RS i Srbije o realizaciji projekta. 
“Negativne reakcije dijela političke javnosti u Federaciji BiH, kao i pokušaji opstrukcije strateškog projekta Gornja Drina proizvod su nervoze zbog napretka i jačanja energetskog sektora RS i suradnje sa Srbijom.

‘Nema zakonskih prepreka’

Ne postoji niti jedan objektivan razlog za osporavanje projekta, niti postoje ustavne i zakonske prepreke da on bude realiziran”, rekao je Košarac.  
On je dodao da su institucije RS poduzele aktivnosti na realizaciji tog projekta u skladu s ustavnim i zakonskim nadležnostima, pri čemu nije došlo do povrede ili odstupanja u odnosu na nadležnosti institucija na razini BiH, uključujući i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost