Vrijednost izvedenih građevinskih radova na području Republike Srbije porasla je za 1,7 posto u tekućim cijenama u odnosu na isto razdoblje 2025. godine, dok je u stalnim cijenama zabilježen pad od pet posto, što ukazuje na smanjenje realne vrijednosti aktivnosti u sektoru.
Također, vrijednost ugovorenih građevinskih radova porasla je za gotovo 74 posto, prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku.
Veća vrijednost radova
U prvom tromjesečju 2026. godine vrijednost izvršenih građevinskih radova u stalnim cijenama porasla je samo u Beogradskoj regiji za 35 posto, dok je u svim ostalim regijama smanjena. U regiji Južne i Istočne Srbije smanjena je za 13,7 posto, u regiji Vojvodine za 17,2 posto, a u regiji Šumadije i Zapadne Srbije za 31,7 posto, u usporedbi s istim tromjesečjem 2025. godine.
Ukupna vrijednost izvedenih radova (na području Republike Srbije i inozemstva) od strane izvođača radova iz Republike Srbije u prvom tromjesečju 2026. godine porasla je za 0,5 posto u tekućim cijenama, dok je u stalnim cijenama zabilježen pad od 6,2 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2025. godine.
Vrijednost građevinskih radova u stalnim cijenama na zgradama na području Republike Srbije, u ovom tromjesečju, porasla je za 25,4 posto, dok je na ostalim zgradama smanjena za 21,5 posto. Vrijednost izvedenih radova u inozemstvu smanjila se za oko 55 posto u stalnim cijenama u odnosu na prvo tromjesečje 2025. godine.
Na području Republike Srbije izvedeno je 98,9 posto ukupne vrijednosti građevinskih radova, a samo 1,1 posto vrijednosti izvedeno je na gradilištima u inozemstvu. Vrijednost ugovorenih radova u prvom tromjesečju 2026. godine porasla je za gotovo 74 posto u stalnim cijenama u odnosu na isto razdoblje 2025. godine, kao i za 44 posto u odnosu na posljednje tromjesečje 2025. godine.
Cijene stanova rastu
No, bez obzira na usporavanje građevinskog sektora, cijene stanova u Srbiji ne padaju. Financijski savjetnik Vladimir Vasić rekao je da bi, ako dođe do pada cijena nekretnina u Srbiji, posljedice osjetili građani, banke i investitori. Istaknuo je da kada cijene nekretnina padnu, to znači da postoji veliki problem na ekonomskom tržištu koji bi utjecao na sve.
Vasić je za Tanjug, govoreći o cijenama nekretnina, rekao da se ne treba puno “žaliti” na cijene nekretnina, već da treba raditi na povećanju plaća kako bi se lakše kupile nekretnine jer, prema njegovim riječima, to pomiče gospodarstvo naprijed.
Dodao je da je u 20 godina cijena nekretnina u Srbiji porasla od 2,4 do 2,7 puta, s obzirom na to da je 2006. godine prosječna cijena nekretnina u Beogradu bila 1300 eura, dok je sada 3200. “Iako se čini da je sada lakše kupiti nekretnine jer je prije 20 godina prosječna plaća bila 250 eura, a sada je 990, naravno da je pritisak na velike gradove izražen. Mi i naš tim smo napravili analize kako to izgleda u Beču, Zagrebu i Beogradu i situacija je vrlo slična jer svi žele biti u centru i u velikom gradu. Čini mi se da tu može doći do izražaja uloga države da pokuša malo smanjiti taj pritisak na gradove”, rekao je.
Komentirajući činjenicu da se neki stanovi u Srbiji prodaju za 15 tisuća eura po kvadratu, Vasić je rekao da će uvijek biti nekretnina koje se prodaju “po objektu”, te je ocijenio da je stan od 15 tisuća eura po kvadratu vjerojatno rijedak slučaj, jedinstven stan. Taj kriterij od 15 tisuća eura po kvadratu ne znači da ne možete kupiti stan jer se stanovi u Beogradu prodaju za 2800 eura po kvadratu, istaknuo je. Odgovarajući na pitanje koji je ključni uzrok takvog porasta cijena nekretnina u Srbiji, Vasić je rekao da je to kombinacija inflacije, kamatnih stopa i činjenice da ljudi na Balkanu vole opipljive stvari.
“S jedne strane to je tradicija, a s druge strane to je naš pogled na ulaganje i netko tko traži stan, odnosno krov nad glavom i netko tko je investitor zapravo jure iste nekretnine, pa se tu natječemo. Kad tome dodate da nema alternative ulaganju i razvoju tržišta kapitala, onda ili nosite novac u banku ili ulažete u nekretnine”, objasnio je.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu