Veće plaće i sigurnija radna mjesta u javnom sektoru stvorile nejednakosti na tržištu rada.
Gotovo polovica svih radnika u Bosni i Hercegovini zaposlena je u javnoj upravi i javnim poduzećima, pokazuju podaci Svjetske banke u Bosni i Hercegovini.
Iz Svjetske banke ističu da su veće plaće, sigurnija radna mjesta i druge prednosti zapošljavanja u javnom sektoru stvorile nejednakosti na tržištu rada, ali i u izboru obrazovanja.
Gotovo polovica svih radnika u Bosni i Hercegovini zaposlena je u javnoj upravi i javnim poduzećima, pokazuju podaci Svjetske banke u Bosni i Hercegovini.
Iz Svjetske banke ističu da su veće plaće, sigurnija radna mjesta i druge prednosti zapošljavanja u javnom sektoru stvorile nejednakosti na tržištu rada, ali i u izboru obrazovanja.
Rigoroznije procedure
Kako bi se taj nesrazmjer riješio, potrebne su brojne mjere, među ostalim kažu i rigoroznije procedure zapošljavanja novih djelatnika.
Naši stručnjaci analizirali su javni sektor u kontekstu zapošljavanja i istaknuli nekoliko preporuka kao što su reforme u smjeru konkurentnih, ali ne pretjeranih plaća, rigoroznije procedure zapošljavanja, ulaganja u osposobljavanje i jačanje upravljanja i evaluacije, ističu iz Svjetske banke.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje, krajem studenog u BiH je bilo zaposleno ukupno 854.680 radnika, što znači da u javnom sektoru radi više od 400.000 ljudi.
Poslodavci i sindikati, ali i ekonomski analitičari slažu se da je ovakvo stanje neodrživo te da je potrebno postrožiti kriterije za zapošljavanje u javnoj upravi. Ekonomist Igor Gavran za Capital kaže da je u većini razvijenih zemalja taj odnos znatno drugačiji i da u strukturi radnika dominira gospodarstvo, odnosno realni sektor.
No, ističe i da većina zemalja ima puno jednostavnije i logičnije ustavno uređenje i sustav s racionalnim brojem ustrojstvenih jedinica, razina vlasti i broja zaposlenih u javnom sektoru.
“Iako se broj zaposlenih u javnom sektoru u BiH može smanjiti unutar postojećeg sustava, još uvijek ga je moguće dramatično smanjiti samo promjenom organizacije BiH i ukidanjem suvišnih razina vlasti i institucija. Svakako da i povećanje gospodarskog rasta i zaposlenosti u gospodarstvu pozitivno utječe na omjer, ali jednostavno najveći balast je neracionalan sustav i to se ne može promijeniti ništa osim promjene samog sustava”, kaže Gavran.
Kaže da, iako i javna poduzeća plaćaju poreze, gospodarstvo najviše stvara novu vrijednost. “Javni sektor (osobito uprava) veliki je potrošač i potrebno je povećati udio gospodarstva”, smatra Gavran.
Njegovo mišljenje dijeli i direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić, koji navodi da je ovaj omjer neodrživ ni na duži ni na kraći rok. “S druge strane, neučinkovit javni sektor smanjuje produktivnost i konkurentnost gospodarstva i poskupljuje poslovanje”, dodao je Aćić.
Korporativno upravljanje
Prema njegovim riječima, potrebno je uspostaviti načela korporativnog upravljanja u javnoj upravi i javnim poduzećima s naglaskom na produktivnost rada i poslovne rezultate.
“Dugogodišnja neučinkovitost u upravljanju najvažnijim kapitalom, ljudskim i prirodnim, može nas dovesti u poziciju beznadne zajednice u kojoj ljudi neće htjeti živjeti”, zaključio je Aćić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu