Europska vrata se za naše susjede u regiji malo otvore, pa opet zatvore…

Autor: Ines Sabalić , 08. studeni 2023. u 16:33
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Možemo reći da se radi o smrznutim pregovorima.

Europska komisija preporučila je otvaranje pregovora o članstvu u EU s Ukrajinom i Moldovom, i davanje statusa zemlje kandidatkinje Gruziji.

Ovu preporuku Komisije trebat će potvrditi zemlje članice na svom Vijeću u prosincu, ali se pretpostavlja da će se sv šefovi država i vlada, pa i Viktor Orban, složiti. Pozitivna odluka mora biti jednoglasna, i tek tada službeno stupa na snagu.

Velika bitka vodila se oko davanja pregovora Bosne i Hercegovine, za koju su se iznimno zalagale Hrvatska, Slovenija i Austrija, ali protivljenje Njemačke i Francuske bilo je prejako.

Moldavija je svojedobno, kad je počeo zapadnobalkanski vlak zemalja prema EU, bila presretna da se može pridružiti. Evo, Kišnjev otvara pregovore, a Sarajevo ne. Gruzija, pak, mala zemlja geografski zarobljena, bila je izrazito proeuropska, onda su joj zamrle nade, a sad ponovo gleda u EU. To je najdalja europska ispostava.

Otvaranje pregovora s Kijevom, Kišnjevom i davanje kandidatskog statusa Tbilisiju je kao pečat, signal Moskvi dokuda sežu granice Europe na istok.

Osam istočnoeuropskih zemalja plus Malta i Cipar imale su relativno stroge pripreme, tj. pregovore, i primljene su 2004.

Prije “big bang proširenja”, najlakši pristupni put , jednu laganu, ugodnu šetnju, uživala je Grčka. Grčka je   primljena je  na američki politički pritisak , a da nije provela nijednu reformu, a sve nedostatke toga pokazali su se za vrijeme financijske krize 2008.godine.

Na posve drugom kraju je Turska.

Turska je aplicirala za članstvo 1987., kandidaturu je dobila 1999, a pregovore 2005. Što zbog kočenja nekih članica, što zbog prirode Erdoganove vlasti, zastala je na putu prema Bruxellesu.

Možemo reći da se radi o smrznutim pregovorima.

Europska vrata se za naše susjede u regiji malo otvore, pa opet zatvore, ali onaj moment  kad je EU zbilja bila voljna da primi zemlje bivše Jugoslavije, iskoristile su samo Slovenija i Hrvatska.

Evo, Hrvatska je imala vrlo teške pregovore, a najviše po pravosuđu vidimo da su europski zahjtevi trebali biti mnogo stroži, jer je u tom, najvažnijem području i danas katastrofalna situacija.

Svejedno, davanje kandidature, i pogotovo dobivanje pregovora su važni. Oni će za Ukrajinu značiti sidrenje u Zapad. Drugo, zaslužili su, dok mi prigovaramo, oni zbilja umiru za Europu. Treće, mogli bi donijeti novi elan cijeloj Uniji.

Europska unija, sa svoje strane, treba naći stotine milijuna eura za obnovu te goleme zemlje nakon rata, i pri tome, osigurati da sredstva ne nestanu u grotlu korupcije, endemske u Ukrajini.

Konačno, ako će Ukrajina napredovati, a hoće, to može biti i motor za naše susjede u regiji, jer, uza sve – tko je unutra, mnogo mu je bolje, nego onome tko je ostao izvan granica Europe.

Komentirajte prvi

New Report

Close