Pravobraniteljstvo BiH je tijekom 2017. godine izdavalo hitne zahtjeve kako bi se na miran način riješio zahtjev Hrvatske elektroprivrede (HEP) koja je na temelju prijeratnih ulaganja u Rudnik i Termoelektranu Gacko (RiTE), tražila odštetu od 100 milijuna eura.

Tadašnji saziv Vijeća ministara formirao je komisiju za rješavanje spora u kojoj su bili predstavnici RiTE Gacko, Pravobranteljstva BiH i nadležnog ministarstva u Republici Srpskoj. Ali to je otprilike sve.

Poraz nije upitan
“Mi smo pregovarali, Hrvati su tražili svoje, ali s tim ljudima (predstavnicima termoelektrane i entitetskim vlastima, op. a.) ne možete razgovarati jer oni nemaju pojma. Bili su domoljubi koji su se busali u prsa. Uprskali su. I ljudi (HEP, op.a.) su vidjeli da nemaju s kime pregovarati i poslali su tužbu”, rekao je za Deutsche Welle Mlađen Mandić, koji je u vrijeme podnošenja zahtjeva HEP-a, bio na čelu Pravobraniteljstva.

S obzirom na sve viđeno, kaže kako nije pitanje hoće li se spor izgubiti ili dobiti, nego koliko će se morati platiti Hrvatima.

“Moglo se to riješiti za desetinu iznosa koji ćemo morati platiti. A ako tome dodamo dva milijuna eura koliko BiH, odnosno Republici Srpskoj treba za sudjelovanje u arbitraži, ne trebam vam ništa dalje govoriti”, kaže Mandić.

Hrvatska potražuje sto milijuna eura plus kamate po osnovi ulaganja u RiTE Gacko tijekom osamdesetih. Hrvati su, kao i Slovenci, ulagali u energetiku, a Gacko je bio jedan od subjekata čiju su izgradnju sufinancirali, uz uvjet isporuke jedne trećine električne energije.

Sve je funkcioniralo do početka rata 1992., a Hrvatska sada traži svoje. Prvo su 2017. pokušali mirnim putem riješiti sporove, ali s obzirom na to da vlasti u RS-u i BiH nisu imale sluha, arbitražni proces je sve izvjesniji.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Temeljem ulaganja u TE Gacko za vrijeme SFRJ, HEP smatra da ima određena prava, uključujući i odštetne zahtjeve. HEP je preuzeo struju iz te elektrane u razdoblju od 1984. do 1992. godine, kada je Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska, nacionalizirala investiciju HEP-a”, kažu za DW iz hrvatske tvrtke.

“Pravobraniteljstvo BiH tri puta je od HEP-a tražilo produljenje roka za očitovanje, a HEP još nije dobio konkretan odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora, odnosno konkretan prijedlog za moguće nagodbe”, kazali su u HEP-u.

Direktor RiTE Gacko Maksim Skoko kaže da je cijeli slučaj prebačen u BiH i da o tome nema više informacija. “To sve ide prema Bosni i Hercegovini, mi nismo svjesni što se događa, jer je BiH o tome obaviještena, a ne mi kao privredni subjekt. Zaista vam nisam sugovornik za ta pitanja”, rekao je Skoko.

Pravobraniteljstvo BiH potvrdilo je da je upoznato s namjerom Hrvatske da ide na arbitražu. Vlasti Republike Srpske imaju svoje vizije. “Ako Hrvatska neće dogovor, onda će dobiti tužbu za HE Dubrovnik, koja je znatno veća od njihove za Gacko, rekao je premijer RS-a Radovan Višković i pozvao na dogovor bez tužbi.

A hidroelektrana “Dubrovnik” izgrađena je kao dio sustava tri hidroelektrane – Trebinje 1, Trebinje i Trebišnjica. Akumulacijski potencijal je Bilećko jezero, a dio infrastrukture nalazi se na području Republike Srpske.

HE Dubrovnik 2
No, problem je nešto dublje prirode. Godine 2012. na sastanku u Banjoj Luci tadašnji potpredsjednik hrvatske Vlade Radimir Čačić i predsjednik Vlade RS-a Aleksandar Džombić dogovorili su formiranje zajedničke tvrtke za izgradnju HE Dubrovnik 2, vrijedne 170 milijuna eura.

Planirano je da se u blizini Dubrovnika izgradi hidroelektrana snage 300 megavata, a da se vodom napaja iz Hidroelektrane Trebišnjica. Iako su obojica najavljivali završetak radova kroz tri godine, projekt nikada nije realiziran.