Srbija se ne zadužuje ubrzano samo da bi vratila pristigle rate starih kredita, već i da bi se izmirile komercijalne obaveze koje imaju državni organi i institucije prema svojim dobavljačima, domaćim i inostranim firmama ili pojedincima, piše danas.rs.

Direktni i indirektni korisnici budžeta, kao i lokalne samouprave imaju neplaćene račune u ukupnom iznosu 77,8 milijardi dinara (665 milijuna eura). To znači da obaveze iz komercijalnih ugovora državni organi nisu platili u zakonskom roku od 60 dana, koji se primjenjuje od siječnja 2016.

Umjesto 60, prosječan rok naplate u poslovanju s organima vlasti je 138 dana, a direktiva EU dozvoljava odlaganje od najviše 30 dana. Najveći dio neplaćenog iznosa čine kašnjenja koja imaju indirektni budžetski korisnici – oni nisu na vrijeme isplatili 528.722 računa.

Riječ je o fakturama tvrtki koje su obavile neke ugovorene radove, isporuke materijala ili popravke, kao i razne naknade na koje zakonsko pravo imaju građani, a ukupan iznos potraživanja je 53,1 milijardi dinara ili 454.000 eura.

A u tom najvećem iznosu, najveći dužnici su korisnici sredstava Republičkog fonda za razvoj (RFZO), domovi zdravlja, zdravstveni centri, klinike, instituti. Njihovi dugovi za oko 450.000 ispostavljenih računa iznose više od 53 milijarde dinara.

Tome još treba dodati oko 15 milijardi dinara koje u ukupnom iznosu nisu regulirale organizacione jedinice RFZO, najviše s područja Beograda, na koje se odnosi trećina tog duga, slijedi je RFZO Južnobačkog okruga (gotovo dvije milijarde) i Niškog okruga (oko milijardu dinara). Dugovi zdravstvenih ustanova su 68 milijardi dinara ili znatno više od pola milijarde eura.