Obilaznica oko Banja Luke obećava se gotovo deset godina, a još nije spreman niti projekt. Europska komisija dala je 2,6 milijuna eura da se stvari pokrenu s mrtve točke, ali niti to nije bilo dovoljno, piše BL Portal.

Dionica od 17 kilometara, koja je dio planirane autoceste Banja Luka-Mliništa, počinjala bi od čvorišta u Glamočanima, odmah nakon tunela u Klašnicama, i gradila bi se kroz banjalučka naselja Kuljane, Šargovac i Drakulić pa sve do Pavlovca.

Ugovor sa Sinohydrom
“Najveći problem je oko te prve etape, projekta koji bi se gradio bespovratnim sredstvima, odnosno novcem Europske komisije. Za taj dio projekta zadužena je jedna tvrtka koja kasni godinu dana. Dok se ne dobije gotov projekt ne možemo pokrenuti izvlaštenje zemljišta”, rekao je Slobodan Stanarević, direktor JP Autoputevi Republike Srpske.

Projektni tim osnovao je konzorcij kojeg čine CESTRA iz Beograda, TZI-Inženjering iz Sarajeva i COWI A/S. Kako je navedeno na web stranici projekta obilaznice, taj tim je sredinom listopada 2021. pripremio i dostavio idejni projekt obilaznice oko Banja Luke kojim je potvrđeno da je na 17 kilometara autoceste predviđena izgradnja četiri denivelirana križanja, 11 mostova, 10 nadvožnjaka i 12 mostovnih konstrukcija na deniveliranim križanjima. Od tada nisu predstavljene neke konkretnije novosti povezane s tim projektom.

Direktor Autoputeva RS očekuje da će, i nakon što se riješi pitanje projekta, biti problema i s izvlaštenjem zemljišta, jer ih, kako kaže, uvijek ima budući da svatko ima svoj interes.

“Tek kada se položi trasa i odrede se svi elementi moglo bi se početi s izvlaštenjem. Izvjesno je da će to biti najskuplje izvlaštenje jer trasa ide kroz naseljeni dio Banja Luke. Prva faza, sama obilaznica, mogla bi stajati oko 200 milijuna eura. Međutim, samo izvlaštenje moglo bi stajati oko 30 millijuna KM (oko 15,4 mil. eura), ali sve je to još ugrubo”, objašnjava Stanarević.

Preme njegovim riječima, situacija oko projekta obilaznice trebala biti jasnija nakon sastanka u Sarajevu koji je zakazan za 6. rujan. Na samu obilaznicu naslanja se druga dionica koja je zamišljena kao nastavak autoceste u pravcu visoravni Manjače te bi se dalje gradilo zapadno od Mrkonjić Grada sve do Mliništa, odnosno entitetske linije razgraničenja s Federacijom BiH.

“Kada je riječ o drugoj etape, tu se pojavila velika zainteresiranost kineske kompanije. Dijalog smo počeli, pa ćemo vidjeti kako će sve teći”, dodaje Stanarević.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Autoputevi RS su još 2014. godine s kineskom kompanijom Sinohydro potpisali preliminarni sporazum o projektiranju i izgradnji obje dionice te autoceste kroz Republiku Srpsku. Priča o dionici autoceste od 62 kilometra koja vrijedi 600 milijuna eura, aktivirana je i dvije godine kasnije kada je s istom kompanijom potpisan i komercijalni ugovor.

Međutim, konkretni pomaci izostali su sve do prošle godine kada se ponovno počelo pričati o projektu obilaznice oko Banja Luke kao jednoj od dionica.

Bez ekonomske isplativosti
Ideja je da se na taj način Banja Luka poveže sa Splitom, odnosno da 99 kilometara autoceste prolazi kroz RS, 60 kroz Federaciju BiH, dok bi Hrvatskoj u tom slučaju ostalo da izgradi još 22 kilometra.

Međutim, kako je pisao portal Capital, vrlo je upitno koliko je hrvatska strana zainteresirana za taj projekt jer je on konkurencija hrvatskoj cestovnoj mreži. Posebno stanovnici Slavonije ne bi više koristili dužu i skuplju hrvatsku autocestu koja preko Zagreba vodi do Splita.

S druge strane, autocesta koja bi bila izgrađena samo do Mliništa za Republiku Srpsku ne bi bila ekonomski isplativa.