U ArcelorMittalu, jednoj od najvećih kompanija u Bosni i Hercegovini, i najvećem izvozniku koji zapošljava više od 2300 radnika, zaustavljen je rad, kako se obećava, samo na deset dana.

To se odnosi na oba pogona, u Zenici i Prijedoru, te je velik dio radnika koji izrađuju proizvode od čelika na tzv. čekanju posla, jer kompanija bilježi pad potražnje zbog pandemije Covida-19.

U AcelorMittalu Zenica, osim niza dodatnih preventivnih mjera u borbi protiv koronavirusa, oko 500 ljudi radilo je od kuće ili bilo u pripravnosti, bez smanjenja plaća”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Alena Kahrimanović, glasnogovornica kompanije.

“Kako bi proizvodnja bila u skladu s potražnjom, Uprava je donijela odluku o privremenoj obustavi proizvodnje na 10 dana, s početkom 19. svibnja”, navodi Kahrimanović. Uprava je, kako je objasnila, poduzela sve moguće mjere kako bi smanjila troškove na svim razinama.

“Nedavno smo sindikatu predložili smanjenje plaća samo za 25% radnika kompanije, riječ je o menadžerima koji bi ostali bez 10% do 20% plaće. Ostalih 75% radnika bili bi izuzeti od smanjenja. Nažalost, sindikat nije bio u stanju shvatiti ozbiljnost naše situacije i odbio je prijedlog”, priopćeno je iz Uprave ArcelorMittala.

Gubitak od 1,1 mlrd. dolara

Međutim, u sindikatu kompanije rečeno je da nisu poštovane zakonske odredbe za donošenje odluke o prekidu rada za 1000 radnika, te da nisu istinite tvrdnje kompanije da nema zanimanja na tržištu za njihove proizvode. Radnici su 19. ožujka obustavili rad.

Belgijsko-indijska čelična grupa, sa sjedištem u Luksemburgu, prezadužena je, a jedna od mjera koju planira je prikupljanje oko 1,8 milijardi eura izdavanjem novih dionica i konvertibilnih obveznica, piše Indikator.ba. Cilj je smanjenje neto financijskog duga na oko 7 milijardi eura, rekao je Lakshmi Mittal, izvršni direktor grupe.
Kompanija je u prvom tromjesečju pretrpjela gubitak od 1,1 milijarde dolara, nakon što je lani imala dobit od 414 milijuna dolara. EBITDA je smanjena sa 1,6 milijardi na 967 milijuna dolara. U drugom tromjesečju grupa očekuje daljnje pogoršanje EBITDA-e.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

S druge strane, u BiH važećim Zakonom o radu nije predviđeno “čekanje posla”, kao niti što se može poduzeti u izvanrednim situacijama poput pandemije. Članom 81. utvrđeno je, međutim, da radnik “ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje radnik nije kriv (viša sila, privremeni zastoj u proizvodnji i sl.), u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu”.

Olakšica za poslodavce

U međuvremenu, vlada FBiH usvojila je nacrt izmjena Zakona o radu, koje su inicirali poslodavci. Izmjenama je ostavljena mogućnost poslodavcima kojima je zabranjen rad za vrijeme proglašenog stanja prirodne i druge nesreće i kojima je za to vrijeme prihod pao najmanje 35 posto, da jednostranom odlukom upute radnika na čekanje posla u najdužem trajanju od tri mjeseca.

Za to vrijeme radnik ima pravo na isplatu plaće u visini koju odredi poslodavac. Plaća ne može biti manja od najniže plaće u FBiH koja iznosi oko 400 KM (oko 200 eura).

Cilj izmjena, objašnjava za RSE Edhem Biber, predsjedavajući Ekonomsko-socijalnog vijeća, je da se “sačuvaju radna mjesta i pomognu poslodavcu”. Do dogovora socijalnih partnera oko izmjena Zakona o radu bilo je teško doći, dodao je Biber.

“Bilo je mnogo problema, socijalni partneri su se sporili oko brojnih pitanja i na kraju su uspjeli usuglasiti neke stvari.

To je dobro za početak, vidjet ćemo kako će biti kada krene primjena zakona “, rekao je Biber.