Gubitak kompanije Aerodromi Republike Srpske, koja upravlja banjalučkom zračnom lukom, prošle godine iznosio je 256.735 KM (oko 131 tisuću eura), a prihodi su im se u odnosu na 2019. godinu smanjili za više od dva milijuna maraka (oko milijun eura). To ih nije spriječilo da zaposle nove radnike i povećaju troškove za plaće i naknade za više od 17.500 maraka (oko 9 tisuća eura), javlja portal Capital. Ukupni prihodi te kompanije u 2019. godini iznosili su 5,9 milijuna KM (oko 3 mil. eura), dok su lani ostvarili prihode od 3,9 milijuna maraka (oko 2 mil. eura).

Redovita pomoć iz proračuna

U ukupnim prihodima najveći su prihodi od prodaje robe, i iznose 1,1 milijun maraka, a u odnosu na 2019. godinu manji su za više dva milijuna maraka, jer su tada iznosili 3,4 milijuna KM. Kada je riječ o rashodima, najveći su troškovi za plaće i naknade zaposlenima i oni su se u odnosu na 2019. godinu povećali. Prije dvije godine ti troškovi su iznosili 1,539.691 KM, a prošle godine 1,557.210, odnosno veći su za čak 17.519 maraka. Međutim, najzanimljivije je da su Aerodromi RS povećali  broj radnika, pa je tako prosječan broj zaposlenika u 2019. godini bio 69, a u 2020. godini 74.

U planu poslovanja za ovu godinu Uprava kompanije navela je da je nakon najvećeg rasta prometa od osnivanja aerodroma, uvođenjem redovitih linija niskobudžetnog zračnog prijevoznika Rynaira, uslijedila gotovo potpuna obustava letova i pad prihoda za oko 40 posto u prošloj godini u odnosu na 2019. godinu. Naveli su i da je njihovo poslovanje u ovoj i sljedećim godinama vrlo neizvjesno zbog obustave zračnog prometa uslijed pandemije koronavirusa.

Portal Capital je ranije pisao da bi poslovanje banjalučkog aerodroma u ovoj godini bez redovite financijske injekcije iz proračuna od 1,9 milijuna maraka (oko 971.000 eura) bilo neodrživo. Iako vlada RS kompaniji Aerodromi RS novcem građana i poduzetnitika godinama pomaže da opstane Uprava to nije uspjela opravdati, pa u godini velike neizvjesnosti umjesto rezova planira povećati troškove, objašnjava portal.

Inspekcija zaustavljala gradnju

Plan poslovanja za ovu godinu pokazuje kako će kompanija potrošiti oko 300.000 maraka (oko 153.000 eura) više nego prošle godine, ili 7,26 posto. To se prije svega odnosi na troškove za plaće i naknade za zaposlene poput regresa, za što će u odnosu na 2020. godinu biti potrebno izdvojiti 205.000 KM (oko 104.000 eura) više, ili 14 posto. Ranije je, također, najavljeno da bi s kašnjenjem od nekoliko godina i nakon uloženih milijuna uskoro trebao biti otvoren cargo centar na banjalučkom aerodromu. Izgradnja cargo objekta u zračnoj luci počela je u svibnju 2017. godine, a rok za završetak radova bio je 120 dana. Inspekcija je nekoliko puta zaustavljala gradnju zbog odstupanja od projektne dokumentacije.

Tako je izvoz svježe junetine iz BiH u Tursku 2015. godine obavljan preko banjalučkog aerodroma jer u tom trenutku Eurposka unija nije dopuštala prijevoz roba iz zemalja koje nisu članice u treće zemlje preko svog područja. Na banjalučkom aerodromu postojao je tehnički centar, koji je u razdoblju kada se prijevoz junetine odvijao zrakoplovima pretvoren u hladnjaču. Tadašnja Uprava Aerodroma procijenila je da treba uložiti u cargo promet, te su od ukupno sedam milijuna maraka investicijskog kredita za cargo poslove i gradnju novog cargo centra izdvojili dva milijuna konvertibilnih maraka.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Odmah nakon što je Europska unija dopustila transport mesa preko svog područja, prijevoz junetine iz BiH u Tursku nastavljen je kopnenim putem, a izgradnja banjalučkog cargo centra stajala je godinama u mjestu.