U organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te u suradnji s institucijama u sustavu upravljanja i kontrole korištenja EU fondova u Gradu Drnišu održani su Regionalni dani EU fondova, događanje čiji je cilj informiranje šire javnosti o mogućnostima financiranja iz EU fondova.

Događaj se odvija s ciljem jačanja regionalnoga razvoja, odnosno cjelokupnog društvenog i gospodarskog rasta Republike Hrvatske. Drniš je 27. grad po redu od 30 gradova diljem zemlje u kojima se od lipnja 2018. godine održava ovo događanje, a na kojem svi zainteresirani mogu dobiti korisne informacije kroz stručne radionice i predavanja.

EU fondovi postali su jamstvo razvoja, a potencijal europskog novca prepoznao je i Drniš. Uspješnim povlačenjem sredstava osiguravaju si sustavan rast turizma, poboljšavaju kvalitetu života građana i na koncu mijenjaju vizuru grada. Tom prigodom gradonačelnik grada Drniša Josip Begonja istaknuo je kako put rasta nije jednostavan, ali je uz EU fondove svakako moguć.

Suradnja ključ uspjeha
“Ponosni smo na Regionalne dane EU fondova u Drnišu te ih smatramo svojevrsnim priznanjem za 19 projekata koje je započela gradska administracija prije ove sadašnje. Počeli su najveći pojedinačni projekt za pročišćavanje otpadnih voda u vrijednosti 6,5 milijuna eura, a zadnji odobreni veže se za sanacija odlagališta koji je vrijedan preko 13 milijuna kuna.

U cijeloj toj priči ima pouka, a jedna od njih je da i jedna relativno mala sredina s relativno skromnom administracijom i skromnim vlastitim proračunskim sredstvima, u smislu učešća u projektima, može napredovati onda kada shvati da bez EU fondova nema koraka naprijed te da oni mogu pomoći u realizaciji ciljeva. Put nije jednostavan, ali do kraja se uvijek dođe”, rekao je gradonačelnik Drniša Josip Begonja.

Kako smo napomenuli, Drniš je 27. grad po redu u kojem su održani Regionalni dani EU fondova, a prema riječima pomoćnice ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tajane Huzak, projekt je zamišljen tako da se što više građana upozna s ulogom i mogućnostima koje pružaju EU fondovi. Tako se i Drnišane želi potaknuti da upravo zahvaljujući europskim sredstvima postanu nosioci pozitivnih promjena.

“O naporima koje ulažemo najbolje govore brojke. U Hrvatskoj je na razini Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014.-2020. na raspolaganju 10,7 milijardi eura, a do 31. siječnja ove godine ugovoreno je projekata u vrijednosti 9,4 milijardi eura odnosno 87 posto dodijeljenih sredstava. Zabilježena je stopa značajnog rasta ugovaranja projekata sufinanciranih iz fondova Europske unije u mandatu ove Vlade, a s 985 milijuna eura koliko je iznosila 2016. godine na 9,4 milijardi eura. Plan je iskoristiti svaki cent te do kraja godine doći do ugovorenosti 100-105 posto”, istaknula je Huzak.

Značajnosti tih brojki pridonosi i područje Šibensko-kninske županije gdje je do kraja siječnja ove godine ugovoreno je 228,6 milijuna eura odnosno 1,7 milijardi kuna, a od toga 1,6 milijardi kuna u mandatu ove Vlade. Kako objašnjava Huzak, reprezentativan primjer u županiji je i sam grad Drniš gdje je do sada ugovoreno 9,7 milijuna eura ili 73,4 milijarde kuna. Za uspješan rast potrebna je uspješna suradnja, a da bi svi bili pravovremeno informirani o natječajima brine se Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske županije.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Kako govori ravnateljica Regionalne razvojne agencije Mira Lepur, njihova uloga je osim informiranja i educirati, osnaživati kapacitete i na kraju pružati tehničku pomoć. “Kada je riječ o Drnišu, aktivno smo sudjelovali u nekoliko projekata, a jedan od njih je i Razvoj turizma na rubnim područjima NP Krka. Na kraju, mi smo kontakt točka i posredničko tijelo između lokalne i nacionalne razine”, rekla je Lepur.

Najčešće pogreške
Upravo spomenuti projekt jedan je od onih koji Drnišu daju dodanu turističku vrijednost u brendiranju turističke destinacije. Europska unija sufinancirala ga je s više od 500 tisuća eura, a Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nominiralo ga je i za najuspješniji lokalni EU projekt u RH u razdoblju 2016.-2017. Projekt ima dvojaku vrijednost, a osim što razvija malo i srednje poduzetništvo i tako povećava broj radnih mjesta, promovira i Drniš kao mjesto s atraktivnom i autentičnom turističkom ponudom. Ono što se ne smije zaboraviti, a sigurno obogaćuje i turističku ponudu jesu i poljoprivrednici. Ulaganje u ruralni razvoj bitna je točka njihova razvoja, a da bi se to dešavalo potrebno je da poljoprivredna gospodarstva i prepoznaju potencijal EU fondova.

Nakon što je obnašao titulu načelnika Općine Ružić, Josip Sučić odlučio je napraviti karijerni preokret i posvetio se poljoprivredi i razvoju svog OPG-a. U tome su mu pomogli EU fondovi, a iskustvo pisanja i provedbe projekata stekao je u izvršnoj vlasti. “Za mene su EU fondovi bili izazov. U prvoj mjeri, mjeri 6.3., kupio sam novi traktor i priključke. Proizvođač sam povrća te sam tako uspio povećati proizvodnju. Tu nisam stao, a upravo kreće izgradnja kuće za odmor u sklopu mjere 6.2. te vjerujem da će mi upravo to pomoći da ovdje dočekam i svoju mirovinu”, dodao je Sučić. Potencijal koji za razvoj donose EU fondovi vidio je i vlasnik OPG-a Marin Miljak, a kako objašnjava to je bio jedini način da ostane u Hrvatskoj odnosno u Drnišu.

“Kupio sam 12 krava i aplicirao na natječaj još 2015. godine. Glavnu prednost mjera vidim u tome što te vežu za ruralne sredine. Dobro je uložiti 50 tisuća eura u proizvodnju, a iako proizvodnja jest krajnji cilj, nema proizvodnje ako nema ljudi u ruralnim dijelovima. Ako složite projekt, vaša zadaća je jedino da ono što stavite na kraju provedete, i naravno, da poštujete vremenske rokove. Što se mene tiče, neke stvari bih malo izmijenio, pa bih tako da se uvjeti odnose na to da ste obvezni baviti se napisanim 10 godina, ali ne i da morate biti zaposleni na OPG-u jer to negdje ograničava ambiciju. S druge stane, smatram da je stopa sufinanciranja od 90 posto bila bolja solucija te da je za državu bolje jednom pomoći u potpunosti, nego kreditno zadužiti više njih”, rekao je vlasnik OPG-a Miljak.

“Priče poljoprivrednika pokazuju da projekt može napraviti svaka osoba koja zna nešto o području kojem se bavi. Projekt je ugovor i tako ga morate shvatiti, a u njemu morate sudjelovati kako biste i sami definirali svoje obaveze. Ako ja pišem projekt bez osobe, mogu napisati projekt koji će proći, ali će biti teško provediv”, nadovezala se konzultantica u području upravljanja projektima iz Algebre Aleksandra Janjić. Janjić je sudjelovala i na jednom od projekata grada Drniša, a cilj projekta bilo je osposobljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba.

Tako je projektom Osposobljavanjem do zaposlenja između ostalog educirano i osposobljeno šest Voditelja izrade i provedbe EU projekata čija znanja imaju tendenciju pomoći drniškom području da još uspješnije aplicira i provodi svoje projekte. Kako bi se dodatno predstavili otvoreni natječaji i mogućnosti financiranja koje EU stavlja pred građane, Marijana Ćutuk iz HAMAG-BICRO-a predstavila je otvorene i planirane natječaje za poduzetnike.

Ina Despotović iz HAMAG-BICRO-a je s druge strane na predavanju Ključne točke i najčešće pogreške u provedbi projekata pokušala skrenuti pozornost na sve ono čemu treba dati na važnosti kako bi projekt na koncu bio što uspješniji u svojoj realizaciji. Da je poljoprivreda bitan dio drniške kulture i turističke ponude već smo napomenuli, a upravo za sve one koji EU fondove žele iskoristiti u smjeru ruralnog razvoja, Sanja Malec iz HAMAG-BICRO-a predstavila je Zajmove i jamstva za ruralni razvoj, a Mira Krneta iz HBOR-a investicijske kredite za istu svrhu.

Ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi Matilda Copić na predavanju Mogućnosti financiranja iz EU fondova pokušala je još jednom svim zainteresiranima ponuditi odgovore na pitanja o tome što ih muči kada je riječ o povlačenju sredstava. Mjere ruralnog razvoja nerijetko se postavljaju kao okosnica razvoja nekih sredina, a Goran Zečić iz tvrtke CORE CONSULTING je u tom tonu predstavio mjere ruralnog razvoja i proces ispunjavanja projektne prijave putem AGRONET aplikacije.