Ovrha je riječ koju prečesto čujemo. Ovrha nije samo vezana za probleme građana i pitanja blokiranih računa.

Gospodarstvenici također imaju svoje česte i velike probleme s ovrhama. Za njih se neće založiti političari, jer poduzetnici svojim glasovima matematički gledano, teško mogu što odlučiti. Više od godinu dana traje neobična utakmica između Fine, Ministarstva pravosuđa, sudova i javnih bilježnika. 

Razlozi za odgodu ovrhe
U toj utakmici gospodarstvenici nisu gledatelji, pa ni suci. Oni su lopta. Svi mi znamo da postoje ovršne isprave. Ali mnogi ne razumiju da postoje ovršne i ovršnije isprave. Normalno je da za takvu podjelu ne znamo i ne bi trebali znati. Takva podjela ne postoji u zakonu, i naravno ne bi ni trebala postojati. Međutim, takva podjela postoji u provedbi ovrhe. Dakle, postoji u životu, a to je važnije od formalnog zakona. Zbog čega, pravomoćna sudska presuda ima slabiju ovršnost od pravomoćnog rješenja javnog bilježnika? Da je doista bilježnikova odluka jača od sudske, možemo zaključiti po načinu provedbe kod Fine i to prema zakonu.

Kad se podnese sudska presuda na naplatu po računu ovršenika, tada je Fina dužna 60 dana čekati sa sredstvima na izdovojenom računu da se vidi ima li ovršenik razloga za odgodu ovrhe. Kad se podnese rješenje bilježnika na istu takvu naplatu, Fina je dužna prenijeti sredstva prvi dan vjerovniku. Takva podjela postoji i kod bjanko zadužnica po kriteriju koje su upisane u registar i solemnizirane, a koje ne. S time da zakon solemniziranim zadužnicama zove one koje je bilježnik "potvrdio", a one koje to nisu – zakon zove istim nazivom. Vjerojatno je zakonodavac razliku htio postići kroz naglasak te riječi. Zašto vjerovnik koji je dao rješenje od bilježnika može imati novac odmah, a onaj drugi koji je dao presudu od suda mora čekati. Čekanje nije pitanje strpljenja nego pitanje rizika vjerovnika, ali i sigurnosti za ovršenika. 

Kabinetska mišljenja
Je li nužno zbog toga mijenjati zakon? Kad dođe vrijeme zbog drugih razloga, tada to treba svakako urediti, ali do tada nitko ne treba imati alibi za nesklad. Ako odlučimo odustati od natjecanja koja je institucija važnija (Fina, ministarstvo, sud, bilježnici) mogli bi, u međuvremenu, transparentnim dogovorom riješiti problem. Na sudu se trebaju, uvjetno gledano, natjecati jedino odvjetnici kad zastupaju suprotne strane. Nitko drugi se u ovrsi ne bi trebao ni sa kim natjecati, osobito ne institucije.

Zar ne bi pridobile simpatije navedene četiri institucije kad bi makar jednom godišnje zauzele zajedničke stavove npr. o provedbi ovrhe. Fina danas u ovrsi po računima u bitnom radi isto što su prije radile poslovne banke. Banke su nekad slušale sud, a Fina sada sluša sebe. Sudovi smatraju da neusklađena ovrha nije njihova briga, a tako i bilježnici. Ministarstvo pokušava utjecati, nije pasivno, ali pitanja ipak nisu riješena. Teško će i biti ako će svatko iz svog kabineta imati samo svoje mišljenje.

Gospodarstvenici znaju da nije dobar sustav ovrhe, ali s velikim poštovanjem prema pravosuđu očekuju da se sam od sebe promjeni. Mnogo je tu i drugih otvorenih pitanja koje stručna javnost dobro zna, a gospodarstvenici ne razumiju i misle da tako mora biti. Što će donijeti ovrhe nekretnina preko online licitacija, treba pažljivo pratiti. Kad se pojave problemi bilo bi dobro usklađivati stavove i provoditi zaključke. Više različitih stavova u provedbi ovrhe nije bogatstvo, nego nesklad. Što nam je donio predstečaj u ovrhu? Čiji je novac koji stoji izdvojen 60 dana, ako se u međuvremenu ovršeniku otvori predstečaj? Takve odgovore tek trebamo tražiti. Za sada funkcioniramo općenito po sistemu "bad luck", ako dužnik ode u predstečaj.

Neizvjesnost i slučajnost 
Nitko ne treba imati ni "good" niti "bad luck" obzirom na predstečaj. Može se unaprijed znati što su čija prava, zakonska procedura ne treba njegovati neizvjesnost i slučajnost. Na kraju, znamo li kako se provode često spominjane predstečajne nagodbe u ovrsi na Fini? Mogu li se uopće provesti? Da li se možda opet natječemo? To je posebna tema, tko je nažalost imao iskustvo pokušaja ovrhe predstečajne nagodbe, sve zna.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”