Tvrtka Stari Grad, specijalizirana za proizvodnju folija, plastičnih vrećica i regenerata, doprinosi gospodarskom razvoju Vukovara još od 1995. godine i među rijetkim je tvrtkama u tom gradu koje su preživjele brojne gospodarske krize tijekom kojih su uspjeli zadržati većinu svojih zaposlenika, trenutačno njih 15. Na recikliranju plastičnih vrećica tvrtka bazira cijelu proizvodnju i pridržava se tog standarda, a zadnjih deset godina proizvode 95 posto vlastitog regenerata, odnosno materijala od kojih proizvode sve vrste vrećica i folija.

OPORAVAK TURIZMA

Dijele besplatne turističke vaučere, prve ture mogle bi krenuti početkom kolovoza

“Tako iznova koristimo vlastiti materijal, ne štetimo okolišu i racionalno upravljamo svim resursima”, ističe Miroslav Francuzević, zamjenik direktora tvrtke.

Osim što su u ovom trenutku, poput ostalih tvrtki i industrija, suočeni s udarom na poslovanje zbog pandemije koronavirusa, pred njima je i drugi izazov zbog kojeg strepe oni i kolege u industriji plastike i gume. Razlog je inicijativa koju je najavilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Naime, kako Francuzević objašnjava, postoje naznake da će nacrt prijedloga novog Zakona o gospodarenju otpadom sadržavati odredbu kojom bi se plastične vrećice eliminirale pri kupnji prehrambenih i drugih artikala u maloprodaji. Time bi se, tvrdi, ugrozilo poslovanje niza tvrtki koje godinama uspješno posluju i doprinose razvoju hrvatskog gospodarstva.

“Podsjećamo da Udruženje industrije plastike i gume čine 792 registrirane tvrtke, a koje zapošljavaju više od 9100 ljudi. Zamislite situaciju u kojoj svi ti ljudi naglo ostaju bez posla, u jeku ekonomske krize koju pogađa cijeli svijet? S druge strane, niz država diljem svijeta zbog pandemije koronavirusa vraća u uporabu plastične vrećice zato što predstavljaju puno održivije i više higijensko rješenje od višekratnih.

Mnogi stručnjaci to ne znaju

Zadnji u nizu je američki San Francisco, koji tako potiče građane da upotrebom jednokratnih vrećica smanje potencijal širenja virusa.

Također, mnogi ne znaju da je količina sirovina utrošena u proizvodnju jedne papirnate vrećice dovoljna da bi se proizvele čak 22 plastične vrećice, a potrošnja vode pri proizvodnji dovoljna je da se proizvede 17 plastičnih vrećica.

Upisi na fakultete

Želite doći do financijskih potpora i zaposlenja? Rit Croatia vam može pomoći

Održivo poslovanje

BOSQAR INVEST i NLB postavili novi standard održivog financiranja u Hrvatskoj i Sloveniji

Alternative plastičnim vrećicama tako je nužno iskoristiti vrlo velik broj puta da bi opravdale potrošnju resursa – vrećicu od običnog pamuka trebate nositi do 7100 puta kako biste ‘nadoknadili’ sve što je njena proizvodnja prouzročila okolišu, a vrećicu od organskog pamuka morate upotrijebiti čak do 20.000 puta. A da ne govorimo o tome da se plastične vrećice mogu iznova i iznova reciklirati, što široj javnosti, ali i brojnim stručnjacima nije poznato”, objašnjava Francuzević.

Njihov prijedlog je da se uvede minimalno 50 posto regenerata u proizvodnju vrećica i time bi, smatraju, recikliranje postalo norma koje bi se svi pridržavali.

“S druge strane, ako bi se vrećice deblje od 15 mikrona zabranile ta vrsta regenerata se jednostavno ne bi imala gdje potrošiti, jer se vrećice tanje od 15 mikrona proizvode od potpuno novog granulata, ne može se koristiti reciklat”, navodi.

Osim što smatra da bi se prihvaćanjem njihova prijedloge uvelo minimalno 50 posto regenerata u proizvodnju vrećica, Francuzević vjeruje kako bi povećali proizvodnju za 50 posto i zaposlili barem petero ljudi u tvrtki. Nasuprot tome bi se, kaže, konkretnom zabranom plastičnih vrećica debljih od 15 mikrona nanijela velika šteta njihovu poslovanju, jer mjesečno prerade oko 70 tona neopasnog otpada (raznih folija i vrećica) koje pristižu iz brojnih komunalnih poduzeća te od vukovarskih građana.

Tvrtka inače mjesečno izvozi 10-15 tona regenarata u Bosnu i Hercegovinu, a surađuju s klijentima iz različitih industrija s kojima, kaže Francuzević, imaju uspješnu višegodišnju suradnju. Međutim, pandemija koronavirusa utjecala je i generalno na njihovo poslovanje, a promet Starog Grada pao je između 20 do 30 posto u odnosu na prošlu godinu.

Hrabro u nove investicije

“Riječ je o udaru koji nije jednostavno prebroditi, ali nastavit ćemo s daljnjim investicijama te trenutačno planiramo izgradnju novoga pogona. Vjerujemo kako će i u jeku gospodarske krize koju najavljuju ekonomski stručnjaci biti prilike za daljnji razvoj poslovanja i zato nismo odustali od izgradnje novog pogona”, zaključuje Miroslav Francuzević.

Tvrtki je tijekom godina poslovanja Grad Vukovar osam puta dao potporu za razvoj poslovanja u ukupnoj vrijednosti od milijun kuna, a navedenim iznosom nabavili su nove ekstrudere za proizvodnju folije, liniju za proizvodnju regenerata od otpadne folije te napravili novi poslovni objekt u gospodarskoj zoni. Potpore su omogućile dodatna zapošljavanja, a nadaju se da će u budućnosti moći zaposliti još više ljudi, što u ovom trenutku najviše ovisi o odluci Vlade RH oko zabrane plastičnih vrećica, ali i oporavku tržišta nakon pandemije.